Ostaje li Kipar podijeljen?
12. januar 2011Dogu Erdener je asistent na katedri za psihologiju na Tehničkom univerzitetu nedaleko od gradića Gizeljurt u sjevernom dijelu Kipra. On živi i radi u „Turskoj Republici Sjeverni Kipar" koja međunarodnopravno nije priznata. Jedina zemlja koja ju je priznala jeste Turska. Erdener ima tursko i australijsko državljanstvo. „Odbio sam neke druge ponude za posao u Holandiji i SAD. Jedan od razloga bila je želja da budem prisutan kada se bude krojila istorija. U krajnjoj liniji, riječ je o tome da li će ostrvo zauvijek ostati podijeljeno ili će se ponovo ujediniti."
Kipar je podijeljen 1974. godine, kada je turska vojska zauzela sjeverni deo ostrva kako bi, saopšteno je tada u Ankari, tamošnje Turke zaštitila od grčkih nacionalista sa Kipra. Od tada se ništa nije promijenilo, ostrvo je i dalje podijeljeno.
Džeren Kajikdži, studentkinja psihologije kaže: „Kipar je zemlja koja je u inostranstvu uvijek predstavljana iz perspektive južnog dijela ostrva. Kada sam u inostranstvu uvijek naglašavam da sam Turkinja sa Kipra. I ljudi često pitaju: šta, tamo žive i Turci?"
Mladi znaju samo za podijeljeni Kipar
Istina, za Džeren nije baš jednostavno da otputuje u inostranstvo. Iz sjevernog dijela avionska veza postoji samo sa Turskom. Zato često putuje preko južnog, grčkog dijela ostrva. Pošto su njeni roditelji rođeni na Kipru, relativno lako prelazi granicu. Štaviše, pored sjevernokiparske legitimacije ima i pasoš Republike Kipar koja je članica Evropske unije. „Uvijek koristim dokument, koji je poželjan u zemlji u koju putujem", kaže Džeren. „Ponekad se osjećam kao da nemam pravi identitet, kao da ne pripadam nijednoj državi."
Po svemu sudeći, u doglednoj budućnosti ništa se neće ni promijeniti, mada već dvije godine predstavnici grčkog i turskog dijela Kipra pregovaraju. Problem je što i veliki broj mladih ne može više da zamisli zajednički život u zajedničkoj državi. Oni znaju samo za podijeljeni Kipar. U međuvremenu, ni trideset-osmogodišnji asistent Dogu Erdener više ne vjeruje u skoro rješenje kiparskog problema. „Ranije sam mislio da ću doživeti ujedinjenje prije četrdesetog rođendana. Realnije je međutim očekivati da bi mi se to moglo desiti u 140-tom rođendanu".
Autori: Štefen Vurcel / Nenad Briski
Odgovorni urednik: Jasmina Rose