Ostavka japanskog premijera

Zahtjev za ostavkom izazvao je iznenadjenje, tim prije što je još u ponedjeljak pred japanskim parlamentom Shinzo Abe održao krajnje borben i odlučan govor, osvrćući se i na unutrašnjo-politička pitanja. Ali, blic anketa je pokazala da on ipak nije ostavio ubjedljiv utisak na Japance i da mu svega 30% njih još ukazuje povjerenje.

Posljednja kapljica koja je prelila čašu i izazvala njegovu ostavku bilo je striktno odbijanje opozicije da se odazove na termin za razgovore. Shinzo Abe svjesno je uputio javni poziv šefu najjače opozicione partije u Japanu Ozawi, za razgovor o zakonu o borbi protiv terorizma. Nakon povratka sa sastanka zemalja Opeka u Sidneju, Abe je ostanak na premijerskoj funkciji uslovio produženjem važenja ovog zakona. Pritisak Amertikanaca i drugih saveznika na Japan da nastavi pružati logističku pomoć u borbi protiv terorizma bivao je sve veći. Abe je u ponedjeljak pred parlamentom podvukao da Japan mora izvršavati svoje medjunarodne obaveze. No, opozicija je u ovome vidjela šansu da i sama predsjednika vlade dovede pod pritisak. Očito joj je to i uspjelo. Abe je počeo gubiti i podršku u sopstvenoj Liberalno-demokratskoj partiji. Pojavili su se anonimni zahtjevi zastupnika za podnošenjem ostavke. No, nije se mogla utvrditi osoba, koja je protiv njega podigla ustanak. Bilo kako bilo, još se ne zna ko bi mogao postati novi japanski premijer. Raspuštanje parlamenta bilo bi neophodno samo ukoliko se vladajuća Liberalno-demokratska stranka ne bi mogla usuglasiti oko novog kandidata.

Peter Kujath