"Otiđite u džamiju!"

Berlinski taz u svome komentaru povodom 3. listopada, Dana otvorenih džamija, u naslovu otvoreno poziva: "Otiđite u džamiju!" List pojašnjava da na nacionalni praznik Njemačke (Dan ujedinjenja) islamske religijske zajednice žele demonstrirati da su islam i njegovi sljedbenici "integralni dio ujedinjene Njemačke. Ako se može vjerovati navodima Koordinacijskog vijeća muslimana (KRM), od Aachena do Zweibrückena je ukupno 666 džamija obuklo svoje svečano odijelo. Još uvijek tek rijetki kršćansko orijentirani Nijemci znaju iz vlastitog iskustva kako džamije u republici izgledaju iznutra", kritizira se u tazu. List piše da ovu ponudu muslimana u Njemačkoj da se upozna dio njihove religije ne koristi dosta Nijemaca te da je to "šteta" i dodaje da na puno mjesta muslimani u Njemačkoj i dalje moraju upražnjavati svoju vjeru u nedostojnim uvjetima.

Propala šansa za dijalog

Kao problem ovogodišnje manifestacije Dana otvorenih džamija, taz navodi da je pored ture kroz džamije ponuđeno i niz kulturnih manifestacija, poput umjetničkih izložbi i glazbenih i plesnih performansa, a sve u skladu s motom: "Islamska umjetnost i kultura". U komentaru taz-a se kritizira da bi se godinu dana nakon otkrivanja Nacionalsocijalističkog podzemlja (NSU) imalo dosta toga za diskutirati, "ne samo o desno-ekstremističkom teroru, već od kölnske sudske presude o obrezivanju, do anti-islamskog filma 'Nevinost muslimana' i reakcijama na njega, preko realno postojećih integracijskih problema i njihovim uzrocima, pa sve do mržnje prema strancima koja se uvijek iznova javlja i širi. 'Dan otvorenih džamija' pruža odličnu mogućnost za dijalog i konstruktivnu raspravu. Šansa za dijalog, međutim, nažalost nije korištena. Ali sljedeće godine će opet biti 3. listopada." - zaključuje se u komentaru taz-a.

Ono o čemu islamske zajednice nisu raspravljale tijekom "Dana otvorenih džamija", jeste s druge strane njemačka politika. Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) naime izvještava da je u Berlinu postignut dogovor o prijedlogu zakona o obrezivanju muške djece kod židova i muslimana. Taj prijedlog zakona, u koji je uvid, kako piše, ima FAZ, trebao bi narednoga tjedna - točnije 10. listopada - biti upućen u parlamentarnu proceduru u Bundestag. List prenosi da, prema tome prijedlogu zakona, "roditelji imaju pravo pristati na obrezivanje njihovog sina, 'ako se ono provodi prema pravilima medicine'. Za to je, primjerice u slučaju židovskog obrezivatelja (Mohel) potrebna jedna posebna, liječničkoj struci slična obuka. Ti obrezivatelji, međutim, ne moraju biti liječnici."

Pravo na veto starijim dječacima po pitanju obrezivanja

FAZ piše da se ovim prijedlogom zakona htjelo pravno razriješiti dilema oko obrezivanja muške djece i napominje da se u tom prijedlogu zakona uzima u obzir i mišljenje samog dječaka - ukoliko je dijete sposobno samo za sebe govoriti i odlučiti, kao što je to slučaj kod muslimana, kod kojih se u nekim slučajevima obrezivanje vrši i do desete godine života (kod židova se obrezivanje vrši osmi dan nakon rođenja djeteta). Time stariji dječaci dobivaju jednu vrstu prava veta da odbiju obrezivanje. List dalje piše da se u prijedlogu zakona izričito nije ciljalo na religijsku motivaciju roditelja. S tim u svezi se napominje da se, primjerice, u Americi obrezivanje vrši iz higijenskih razloga i kod dječaka koji ne potječu iz muslimanske ili židovske obitelji. Također, piše dalje FAZ, bitan aspekt je i bezbolnost obrezivanja, odnosno navođenje potrebe anestezije u prijedlogu zakona te da se izričito napominje i da zakonodavac ni u kojem slučaju ne odobrava obrezivanje djevojčica, koje se u većem dijelu svijeta poima kao tjelesno sakaćenje.

FAZ donosi i komentar na tu temu, u kojemu napominje da za vjernike obrezivanje ne predstavlja medicinski problem. "Ako uklanjanje prepucija doista ima odlučujuće značenje za religiju, onda se pitanje dobrobiti djeteta postavlja samo na jedan način: da bi odricanje od prastarog rituala štetilo djetetu, izgnalo ga iz religije njegovih otaca", komentira FAZ dodajući da će vjerojatno učestati religijska obrezivanja u praksi, ali da ne treba ni zaboraviti da prijedlog zakona još nije i doneseni zakon.

Autorica: Marina Martinović

Odgovorna urednica: Zorica Ilić