Oto Šili na ceremoniji obilježavanja 60. godišnjice masakra u Sant Anna di Stazzemi
12. august 2004
Užas je počeo kratko nakon izlaska sunca. Četiri odreda SS-trupa su ušla u malo mjesto Sant Anna di Stazzema i nekoliko minuta nakon što su kazaljke na satu pokazale šest, počeo je jedan od najtežih zločina nad italijanskim civilima u Drugom svjetskom ratu.
”Tog dana je ubijeno preko 520 ljudi, prije svega se radi o djeci, ženama i starim osobama. Bio je to ratni zločin sa grozotom koja se nemože predstaviti.U Sant Anni su i dana danas pri spomenu na masakr primjetne suze u očima ljudi, žalost i bol”.
Kaže Enzo Orlanducci glasnogovornik italijanskih žrtava rata i deportiranih osoba. Oficijelno, SS trupe su se tada u regionu trebale suprostaviti partizanima, ali među žrtvama u Sant Annai je bilo malo muškaraca, ubijeno je mnogo žena i 116-ro djece, najmlađe je imalo samo 20 dana. Masakr je izvršen za tri sata.
Ono što je za rodbinu žrtava veoma gorko je to što je prije četiri mjeseca, dakle 60 godina nakon masakra, počeo prvi proces protiv osoba za koje se predpsotavlja da su izvršili ubistva u Sant Annai.
”Veoma gorko je saznanje kada bol ostaje u familijama i kada se ima osjećaj, da ovu nevjerovatnu tragediju neće spoznati niko iz vana. To što je sada napokon počeo proces, pokazuje da pravda ne zastarijeva. Ovo može biti veoma pozitivna stvar”.
U aprilu je pred vojnim sudom u La Spezia počeo proces protiv trojice pripadnika SS trupa. Proces je počeo 60 godina nakon masakra zato što su bili nestali rezultati istraga alijanse i izjave svjedoka . Ova akta su se ponovo pojavila 1994 godine za vrijeme procesa protiv ratnog zločinca iz vremena nacional-sopcijalizma Ericha Pribkea.
Rodbina žrtava sa zadovoljstvom posmatra dolazak njemačkog ministra na ceremoniju u Sant Annau. Šili će sa svojim italijanskim kolegom Đuzepeom Pisanijem zapaliti svijeću. Predstavnik žrtava Orlanducci, od Šilija želi više:
”Ako on danas pronađe diplomatske riječi, onda je to klasična ceremonija. Ukoliko on bude imao hrabrosti da uputi izvinjenje, bio bi to simbol savjesnog stava s obzirom na činjenicu onoga što se desilo prije 60 godina. Bio bi to čin hrabrosti”.
Za najveći njemački ratni zločin u Italiji, masakr u Marzabott-u, prije dvije godine se izvinio njemački predsjednik Johanes Rau prilikom zvanične posjete Italiji što je prihvaćeno sa velikim simpatijama širom zemlje. Pojedine novine su tada Rauov gest uporedile sa gestom Vilija Branta u Varšavi.