Otpis dugova ne spašava Grčku

Uprkos svim programima štednje i reformama, Grčku i dalje pritišće teret dugova koji iznosi 170 odsto njenog ukupnog društvenog proizvoda. Novi premijer Aleksis Cipras traži otpis dugova. Međunarodni kreditori, odnosno takozvana Trojka, žele da Grčka do 2022. godine dug smanji na nivo od 100 odsto od ukupnog društvenog proizvoda. Pretpostavka za to su reforme na koje Grci nisu spremni, ali i kreiranje privrednog rasta što se još ne nazire, piše Berliner Zeitung. Ovaj list se pita zbog čega mučiti Grke daljim programima štednje kada ionako neće vratiti kredite, te nastavlja:

"Kao prvo, otpis dugova bio bi šamar ostalim zemljama koje grcaju u dugovima, poput Irske ili Španije. On bio bio signal da je moguće dobiti novac na poklon samo ako se dovoljno dugo istrajava u tome da se vlastita zemlja odvede u ćorsokak. Odlučujući je ipak drugi argument: otpis dugova bi Grčkoj donio manje koristi nego što ona očekuje. Vlada u Atini se direktno zadužila kod drugih država u iznosu od 53 milijarde eura. Te kredite mora da otplaćuje tek od 2020. godine. Za kredite koje je dobila od EU, preko fonda EFSF, otplata rata počinje od 2023. godine. Zbog niskih kamata Grčka danas otplaćuje kredite sumom koja iznosi samo 4,4 odsto od brutodruštvenog proizoda.

Još 2012. su privatni povjerioci oprostili ovoj zemlji 105 milijardi eura duga. To nije mnogo doprinijelo poboljšanju situacije jer je ukupni proizvod grčke privrede brže opadao od brzine opadanja dugova. Znači da teret dugova u ovom trenutku manje pritišće Grčku nego što se pretpostavlja. Moguće je da u jednom trenutku odista dođe do otpisa dugova, ali to nije instrument uz čiju pomoć će ova država riješiti izazove koji se pred njoma nalaze", zaključuje Berliner Zeitung.

Sigurno je da je Trojka koju čine predstavnici MMF-a, Evropske komisije i ECB-a napravila određene greške u Grčkoj. Između ostalog i zbog pritiska koji je vršila vlada u Berlinu, piše Die Welt:

"Ipak, to je samo jedan mali dio istine. Grčkoj su hitno potrebne reforme. Ona je niz godina živjela iznad svojih mogućnosti, uz napuhanu i nesposobnu birokratiju i privredu koja nije konkurentna. Država je bila mješavina kleptokratije i umišljenosti o svojoj veličini i značaju. Bogati nisu ni plaćali porez, a država je svoja "dobra djela" za narod finansirala kreditima. To funkcioniše poput neke vrste droge. Ova zemlja se nalazi na "skidanju sa droga". To je bolan proces, ali od njega ima koristi.

Možda je vrijeme da se strukturalnim reformama u Grčkoj da zamah privredi, a da štednja ne bude u prvom planu. Premijer Cipras ipak ide pogrešnim pravcem. On neće da štedi, ali neće ni da reformiše zemlju. On želi da troši novac kojeg nema. Ukoliko on i dalje bude istrajavao na otpisu dugova i prijetio da će u suprotnom prestati sa plaćanjem pristiglih rata, onda će se partneri u EU naći u nezgodnom položaju. Ipak, EU ne smije popustiti pred ucjenama.

Ako Cipras ostvari uspjeh s ovakvom politikom, to će biti signal svim drugim ljevičarima i desnim nacionalistima širom Evrope. Što veći budu njegovi uspjesi, to će veće biti i nove želje. Centrifugalne sile unutar eurozone bi postale nepodnošljivo jake, nauštrb cijele zajednice. Evropa mora Ciprasu na vrijeme pokazati gdje su granice tome", piše Die Welt.

Optužbe na račun generala iz Srbije

Isti ovaj list donosi i članak o optužbama na račun načelnika Generalštaba Vojske Srbije Ljubiše Dikovića da je odgovoran za ratne zločine na Kosovu.

Srbijanski Fond za humanitarno pravo navodi da je Diković imao komandnu odgovornost za djelovanje jedinica koje su u aprilu i maju 1999. protjerale i ubile jedan broj Albanaca iz četiri sela na Kosovu. Ovaj Fond koji je finansiran sredstvima EU, SAD i zapadnih političkih fondacija, posjeduje opširnu vojnu dokumentaciju i raspolaže izjavama svjedoka koje potvrđuju optužbe protiv Dikovića, navodi direktorica Fonda Sandra Orlović.

Ubijeni Albanci su sahranjeni, a potom su njihova tijela raspoređena u više masovnih grobnica. 52 tijela ubijenih su iskopana protekle godine u blizini sela Rudnica na jugu Srbije", piše Die Welt.