Otrježnjenje u Hrvatskoj

Nije došlo ni do tračka oživljavanja privrede. Zemlja je ostala ne samo bez optimizma već i bez energije, ustanovio je nedavno predsjednik Josipović u govoru u kojem nije pokušao ništa uljepšati. Privreda ne samo što stagnira već i nazaduje.

Samo što je ušla u EU, Hrvatska će se morati konfrontirati sa procesom u Briselu zbog nedozvoljenog deficita. Hrvatska krši ne samo kriterijume u pogledu deficita u budžetu nego i u pogledu duga. Deficit u budžetu iznosi tako 5,5 posto bruto društvenog proizvoda, iako Pakt stabilnosti i rasta (koji je na snazi u euro-zoni - op.aut.) dozvoljava samo manjak od tri posto. Zaduženje bi ove godine, kako pokazuju prognoze, moglo porasti na više od 60 posto BDP-a što je granica tolerancije u EU. Smjernica EU je glasila da se ove godine deficit smanji na 4,6 posto bruto društvenog proizvoda s ciljem da do 2016. zemlja ostvari zaduženje ispod granice od tri posto.

Hrvatska vlada je od Brisela dobila rok da do kraja aprila poduzme mjere za konsolidaciju budžeta. Neke korekcije su već najavljene a revizija budžeta treba biti okončana još tokom ovog mjeseca. Poput refleksa su iznađeni novi porezi, na nekretnine i igre na sreću. Kako bi se začepile rupe, transferiraće se sredstva iz penzione kase u državnu kasu, koja će biti vremenski limitirana, što je više u domenu trikova a ne konsolidacije budžeta.

Državne firme kao bankomati

Ali kao najveći izvor novca, vlada je uzela javna preduzeća. Njihova dobit će se, isto tako na ograničeno vrijeme, prelijevati u budžet. Ove godine će se preliti dvije trećine njihove dobiti u državnu kasu. Veliko je protivrječje što se preduzećima s jedne strane uzima dobit a s druge strane da ih se opominje da moraju investirati više u oživljavanje privrede. U jednom apsurdnom protoku novca država firmama oduzima subvencije, koje im je prethodno dala.

Uvođenje novih poreza, usmjeravanje novca od penzija u budžet i pretvaranje državnih preduzeća u bankomate će djelovati brzo i relativno bezbolno. Ali dugoročno izlječenje neće uslijediti. Hrvatska bi morala raditi na smanjenju izdataka. Zagreb je doduše najavio smanjenje izdataka za 1,1 posto BDP-a do 2015, ali kako će se to realizovati ostaje nejasno. Sa novcem iz fondova pomoći EU se ne mogu začepiti nikakve rupe. Tim prije što EU daje strukturnu pomoć samo u kombinaciji sa hrvatskim kofinansiranjem projekata. Činjenica da je Hrvatska članica EU mnogim investitorima je premal stimulans da investiraju u ovu zemlju. Da bi do toga došlo mora se promijeniti poslovna klima, koju karakterišu visoki porezi, korupcija, rigidna tržišta rada, kompleksni procesi davanja dozvola i nedovoljna pravna sigurnost.

Novcem tajkuna napuniti prazne kase

Njemačka štampa bavi se i najnovijim razvojem situacije u Ukrajini. Die Welt piše: Tek što je revolucijom otklonjen korumpirani ukrajinski predsjednik, švenk Ukrajine ka Evropi je dobio svoju cijenu. 25 milijardi nedostaju ovoj zemlji u naredne dvije godine kako bi izbjegla bankrot. Ovaj novac će uglavnom morati doći iz EU. Možda bi se sve moglo posmatrati geostrateški. Ako su 25 milijardi eura cijena kojom će se spriječiti imperijalni projekat Rusije, onda je vrijedi platiti. Pa ipak to ne znači da moramo sada sav novac sponzorirati. Cilj mora biti da se teret prebaci na mnoga ramena, MMF i druge vanevropske zemlje Zapada", piše Die Welt.

Frankfurter Rundschau dodaje: "Kada bi se Ukrajinci poslužili novcem sunarodnjaka koji su ga bespravno stekli i koji raspolažu nevjerovatnom imovinom, izašli bi iz najgorih problema. I od Aleksandra Janukoviča bi se dosta toga moglo zaplijeniti. Sin svrgnutog predsjednika navodno raspolaže sa više od pola milijarde američkih dolara. Sa svojim zanimanjem stomatologa taj novac sigurno nije zaradio. Umjesto zalaganja za kredite, od kojih će uredno profitirati i oligarsi, država bi se jednostavno mogla poslužiti njihovim novcem. Neka se žale ako mogu dokazati da su ijedan milion zaradili pošteno. Ali to se naravno neće desiti. Ono što se dešava je donatorska konferencija. To je oduvijek bilo tako", zaključuje Frankfurter Rundschau.

Autorka: Jasmina Rose

Odg. urednica: Zorica Ilić