1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Otvaranje njemačkog tržišta rada za Bugare i Rumune

1. januar 2014

Za Rumuniju i Bugarsku, iako su od 2007. članice EU, tek sada se otvara njemačko tržište rada. Hoće li se siromašni stanovnici ovih zemalja useljavati samo zato da bi iskorištavali njemački socijalni sistam?

https://p.dw.com/p/1Ajtp
Foto: picture-alliance/dpa

Sa Novom godinom se njemačko tržište rada otvorilo za Bugare i Rumune. Tako za građane ove dvije zemlje, članica Evropske unije, sa prvim danom 2014. godine prestaju ograničenja za dobijanje posla na tržištu rada u svim zemljama EU. Stručnjaci predviđaju da će oko 180.000 novih useljenika doći u Njemačku.

Rumunija i Bugarska su, iako su još 2007. godine postale članice, najsiromašnije zemlje EU. Njemačka je tada iskoristila svoje pravo i zahtjevala da se u prelaznom periodu od sedam godina ograniči pristup tržištu rada građanima iz ovih zemalja. Cilj je bio da se spriječi dolazak jeftine radne snage i eventualni poremećaji na berzi rada. U maju 2011. je ovo ograničenje prestalo važiti za građane Poljske, Slovenije, Mađarske, Slovačke, Latvije, Litvanije i Estonije. Ista pravila važe i za Hrvatsku kao nejmlađu članicu EU. Hrvati će na slobodan pristup radnim mjestima u drugim zemljama EU morati čekati možda i do 2020. godine.

Rumunija i Bugarska se ubrajaju u najsiromašnije države EU
Rumunija i Bugarska se ubrajaju u najsiromašnije države EUFoto: picture-alliance/dpa

Sukobi političkih platformi u Njemačkoj

Novi pristup tržištu rada kriv je i za sukobe unutar njemačkih političkih partija. Konzervativni i vladajući demokršćani (CSU) upozoravaju na useljavanje siromašnih Rumuna i Bugara i zalažu se za otežavanje pristupa njemačkom socijalnom sistemu. Oni za useljenike predlažu čakanje u trajanju od tri mjeseca na isplatu naknade za nezaposlene. Ove prijedloge, pored opozicije, kritikuju i njihovi koalicioni partneri socijaldemokrati (SPD), koji ovakav stav karakterišu kao populistički. Bugarski ambasador u Berlinu Radi Naidenov je tim povodom rekao: " Svi oni čiji su argumenti predrasude i populizam nanose štetu evropskoj ideji, ali i svima nama."

S druge strane, Savezno udruženje njemačke industrije ( BDI ) smatra da Njemačka generalno mora postati privlačnija za migrante. Razlog za takav stav industrijalci nalaze u činjenici da se do 2020. godine očekuje smanjenje potencijala radno sposobnih građana Njemačke za 6,5 miliona ljudi. To je pojasnio i predsjednik BDI Ulrich Grillo: " Ako želimo jači rast naše privrede, moramo privući kvalifikovanu radnu snagu iz inostranstva. I ti ljudi moraju dobiti priliku da se integrišu. " Za povećanje atraktivnosti Njemačke, smatra on, nije bitan samo novac.

Autor: Faruk Šabanović (dpa, afp)

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić