Otvaranje Sjeverne Koreje uz njemačku pomoć?

Listovi se uglavnom osvrću na informacije, koje prenosi Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ), o tome da Sjeverna Koreja planira gospodarsko otvaranje za inozemne investitore te da tu komunističku zemlju pritom diskretno savjetuju njemački ekonomski znanstvenici i pravnici. "Postoji jedan 'masterplan'. Žele otvaranje još ove godine", kazao je FAZ-u jedan znanstvenik koji navodno sudjeluje u tim savjetodavnim razgovorima. "Interes ta osiromašena i izolirana zemlja pokazuje prije svega kad je u pitanju investicijsko zakonodavstvo. Za otvaranje zemlje za inozemne investitore se očito ne želi primarno kopirati kineski model specijalnih ekonomskih zona", piše FAZ, već vijetnamski model, gdje se ciljano biraju poduzeća za investicije, kazao je FAZ-u "znanstvenik koji predaje na jednom renomiranom njemačkom sveučilištu".

Izolirana i krajnje siromašna zemlja

FAZ se u tom kontekstu ujedno osvrće na novogodišnji govor novoga vlastodršca u Sjevernoj Koreji, Kim Jong-una, koji je najavio "radikalni preokret" politike njegove zemlje i pritom govorio o mogućem ponovnom ujedinjenju s Južnom Korejom, kao i o "radikalnom preusmjeravanju" u gospodarskoj politici kako bi od Sjeverne Koreje napravio "gospodarskog diva". No, Sjeverna Koreja je međunarodno izolirana, nastavlja ovaj list: "Od 'gospodarskog diva' je ta zemlja još dosta udaljena, štoviše ona je u potpunosti siromašna. Opetovano je dolazilo do krize gladi, opskrba strujom često izostaje. Zemlja je u tehnološkom smislu zastala na razvoju od prije pedeset godina i ima 'potpuno zahrđalu produkcijsku ekonomiju', kazao je jedan njemački ekonomist, koji je tu zemlju posjetio više puta. U industriji i poljoprivredi se koriste potpuno zastarjele tehnike, usto postoji na stotine tisuća prisilnih radnika u 'logorima za preodgoj', koji primjerice grade puteve ili rade na njivama."

Spiegel Online s tim u svezi podsjeća da su odnosi Sjeverne i Južne Koreje "napeti od Korejskog rata u pedesetim godinama. UN je više puta zbog atomske politike i raketnih testova uveo sankcije protiv Sjeverne Koreje. Stanovništvo životari u ekstremnom siromaštvu, dok je vojska brojno jaka i veoma dobro opremljena."

FAZ također navodi da je deviza u Sjevernoj Koreji: vojska na prvom mjestu. "'Vojska kontrolira gospodarstvo', kaže jedan promatrač. U vojnoj četvrti u središtu Pjongjanga, koja za ostalo stanovništvo nije tako lako dostupna, postoje bolji stanovi, pripadnici vojske voze japanske ili zapadne automobile, na primjer od Mercedesa, i mogu u posebnim trgovinama kupiti zapadnu uvoznu robu", piše FAZ.

Tražene sirovine i jeftina radna snaga

Hamburger Abendblatt se također osvrće na izoliranost i siromaštvo te zemlje, ali i na govor sjevernokorejskog vođe u kojemu je dao spomenuta obećanja o poboljšanju životnih uvjeta i ponovnom ujedinjenju s jugom. "To su već radili i njegov otac Kim Jong-il i djed Kim Il-sung. I zato nitko izvan najbližeg kruga moći u Pjongjangu sigurno ne zna što da misli o govorima vođe", komentira Hamburger Abendblatt dodajući da Kimove najave ipak upućuju na to da možda ima nade. "Jer je očito kako se mladi mladi Kim pokušava odmaknuti od svojih prethodnika. Treći zastupnik jedine komunističke dinastije u povijesti, koji je godinu dana na vlasti, prikazuje se kao čovjek iz naroda, smije se zajedno s vojnicima i očito uživa u veselju zabavnih parkova", piše Hamburger Abendblatt.

FAZ, u svjetlu mogućeg gospodarskog otvaranja, dodaje da je Sjeverna Koreja dosad uglavnom preferirala kineske investicije. Kinezi se prije svega zanimaju za velike zalihe sirovina te zemlje. "A i u produkcijskom sektoru bi, obzirom na masovno dostupnu jeftinu radnu snagu, postojale mogućnosti - ukoliko bi se našli inozemni investitori. U Pjongjangu postoje političke snage, koje žele zemlju otvoriti i za japanske, južnokorejske i zapadne tvrtke. 'Vojska u Sjevernoj Koreji međutim neće htjeti predati kontrolu, stoga uopće ne važi kao gotova stvar da će proći reforme', kazao je jedan njemački ekonomski stručnjak", prenosi FAZ.

Autorica: Marina Martinović

Odgovorna urednica: Snježana Kobešaćk