Pametne električne mreže u Europi

Kalundborg, industrijski grad na sjeveru Danske sa 17.000 stanovnika je primjer za „pametne električne mreže“ i umreženo urbanističko planiranje. U Kalundborgu nisu samo električne mreže pametno uređene nego i opskrba vodom i odvoz smeća.
Više od 20 godina gradska uprava radi na tome da industrijska i poljoprivredna poduzeća, ali i građani djeluju ekološki prikladno. Pametna električna mreža je samo šlag na kraju cijelog koncepta.

Martin Andersen je zadužen za „pametnu mrežu“ u gradu Kalundborgu. „Želimo da se u Kalundborg do 2050. ne koriste više fosilna goriva, kao što su nafta, ugljen i plin“, rekao je Martin Andersen u razgovoru za Deutsche Welle. Energija bi se trebala dobivati od vjetra i iz biomase. Ali danas u Kalundborgu još uvijek stoji jedna od najvećih termoelektrana na kruto gorivo u Danskoj, koja opskrbljuje cijelu regiju s električnom energijom. Pametna električna mreža nije jednosmjerna ulica, od nje stanovnici neće moći samo uzimati struju, nego će, struju koju sami proizvode, iz vjetra ili solarne energije, moći napajati. Jedan dio kućanstava u Kalundborgu već posjeduje „pametni strujomjer“, koji šalje podatke utroška električne energije i napajanja, kao i druge važne podatke u računalni centar distributera električne energije. Prednost za poduzeća je taj što odmah mogu vidjeti i procijeniti koliko se struje troši. Prema tome se proizvodnja i distribucija struje mogu planirati. Nisu potrebne nove električne mreže ili kablovi, nego samo bolje upravljanje opterećenja, kaže Andersen.

Potrošnja struje prema potrebi

Na taj način bi poduzeće za proizvodnju energije moglo odrediti da se, primjerice, električni automobili mogu puniti samo noću, kada potrošnja električne energije nije velika. „Ovo nije revolucionarno“, kaže Anderson. „U budućnosti će se kabel za električni auto uključivati u struju jednako kao danas punjač za mobitel, bez puno razmišljanja. Jedina razlika: prethodno ste potpisali ugovor, koji poduzeću za proizvodnju električne energije dopušta da odluči u koje doba će se električni automobil napuniti. Ako na to pristanete dobivate financijske olakšice. Jedini uvjet: automobil prije sedam ujutro mora biti napunjen.“

Reken postaje pametniji

Njemački proizvođač električne energije RWE će u gradu Rekenu pokrenuti prvi ovakav projekt u Njemačkoj. Stanovnici Rekena neće ni primijetiti radove, rekao je Andreas Breuer za DW tijekom sastanka za „smart-grids“ – u prijevodu pametne mreže, u Berlinu. Do 2015. će se u Rekenu testirati na koji način se lokalno proizvedena energija i teško predvidiv utrošak mogu koordinirati, kaže Breuer. Prije je trajalo oko dva sata da se pronađe uzrok pogreške, danas je, zahvaljujući podacima, potrebno pet minuta.

EU potiče stotine projekata

Diljem Europe ima oko 218 projekata za testiranje pametnih električnih mreža. U dodatnih 90 projekata se počelo s instaliranjem prvih pametnih strujomjera. Prema podacima Europske komisije, proizvođači električne energije i različiti mrežni operatori investirali su već oko 1,8 milijardi eura. U jednom nizozemskom istraživačkom centru Europska unija ima službu koja se isključivo bavi koordinacijom „smart-grid“ projekata. EU potiče projekte u gotovo svim zemljama članicama. Težište istraživanja i testiranje su u Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Francuskoj, Italiji i Danskoj. Prema europskim zakonima o opskrbi energijom, članice su obvezne uvesti pametne strujomjere. Do 2020. bi 80 posto kućanstava trebalo imati nove mjerače. Neke zemlje su ih već uvele, dok su druge – među njima i Njemačka – tek na početku. U Njemačkoj naime, još nije riješeno koji mjerači će se upotrijebiti, kao ni koji podaci bi se trebali skupljati. Također, nema dogovora oko cijene pametnih mjerača, a nedostaju i investicijski poticaji za velika poduzeća.

„Autoceste za električne energije nisu najskuplji problem“

Multinacionalni projekti pokazuju da distribucija energije kroz više zemalja, tzv. autoceste za električne energije, neće biti najskuplji problem pametne distribucije električne energije, kaže Gunnar Lorenz iz Europskog saveza za električne energije. „Troškovi su puno veći za prijenosne mreže, nego za distribucijske, a to mnogi potrošači ne znaju“, kaže on. Nejasno je također, kako će se ubuduće određivati cijene električne energije – individualno za svakog potrošača, lokalno, nacionalno? Ima i otvorenih pitanja u svezi sa zaštitom podataka. Jer potrošači su i prije nedavno otkrivenih afera prisluškivanja znali pitati koje to podatke zapravo treba „pametni mjerač“ i što se događa s tim podacima. Teoretski se skoro sve navike individualaca mogu iščitati iz tih podataka. Koliko dugo gleda televiziju? Kada ustaje? Kuha li? Tušira li se toplom vodom? Itd.

Martin Andersen se uzda u pametne potrošače, koji žele upravljati svojim utroškom električne energije. Tražen je „Pro-sumer“ - kombinacija engleskih pojmova proizvođača i potrošača (Producer i Consumer).

Gunnar Lorenz s optimizmom gleda na upravljanje utroška električne energije, jer se na taj način postojeći kapaciteti mogu bolje iskoristiti, bez da se moraju postavljati novi kablovi. „To je korisno jer se mreža ne mora znatno širiti. Primjerice: najveća potrošnja je oko 20.00 sati, ako tada punim i električni automobil, mreže će se preopteretiti, a ako to pomjerim neće. To će se na kraju pokazati i na računima potrošača“, zaključuje Lorenz.

Autor: Bernd Riegert / Svjetlana Rezo

Odgovorna urednica: Marina Martinović