Papa Ivan Pavle II dao je nedvosmislenu podršku BiH

Sveti Otac je u Sarajevu bio u aprilu 1997. godine, a nakon šest godina je bio u Banjaluci. Direktor Internacionalnog, multireligijskog, interkulturnog centra (IMIC), Marko Oršolić u razgovoru za naš program kaže da je Papa prilikom posjete Sarajevu rekao da su uzrok mnogih naših zala zagriženi nacionalizmi.

Papa dao nadu građanima BiH

“Priznao je državu BiH i shvatio je kao multikulturalnu i plurivjersku zajednicu. To je veoma značajno. Da bi ona mogla tako funkcionirati on je jako naglasio dijalog. Za BiH je posebno važno to da je on dijalog upravo naglasio prema Jevrejima i prvi je Papa u modernoj istoriji crkve koji je ušao u sinagogu i džamiju. Veoma je bitno što je Papa nazvao Jevreje našom starijom hriščanskom braćom a muslimane mlađom braćom”, kaže Oršolić.
Oršolić smatra da je veoma bitno što se Papa založio za dijalog ove tri religije koje su kroz istoriju opteretile istoriju čovječanstva zato što su šutjele ili nijemo posmatrale mnoge zloupotrebe čovječanstva. Zbog toga je Papa, dodaje, mislio da je potrebno biti sa ljudima u BiH. “Ostalo je sve politika i diplomacija. Ali ono što je bitno i što će trajno ostati je što je dao nadu ovim građanima da religije, koja mnogima na prvi pogled izgeda suprostavljena, itekako može biti harmonizirana i pomoći ljudima da nađu smisao življenja i svog zajedničkog djelovanja,“ ističe Oršolić.

Jednaka podrška katolicima u Zagrebu i Sarajevu

Zahvaljujući Ivanu Pavlu II tadašnji biskup Vinko Puljić proglašen je 1990. hrvatskim nadbiskupom u BiH iako je Hrvatska imala nadbiskupa Franju Kuharića, što su neki vidjeli kao jaku podršku Vatikana BiH. Oršolić kaže da je Papa time katolicima u BiH dao do znanja da je za njih važno Sarajevo kao i Zagreb. “Zato je on proglasio Vinka Puljića kardinalom kako bi ih obojicu učinio jednako važnim za ljude u vjeri. Mislim da je to veoma važno jer se time pokazuje koliko je za Svetu stolicu bitna BiH i njeni građani”.

Podrška dejtonskom uređenju

Papa Ivan Pavao II posjetio je Banjaluku 2003. godine gdje je beatifikovao Ivana Merca, istaknutog laika u svjedočenju Evanđelja. Kod samostana na Petrićevcu u Banjaluci služio je Svetu misu pred hiljadama ljudi. Sama posjeta Banjaluci, kaže Oršolić bila je pokazatelj na jeziku vjernika, da Papa nema nikakvih predrasuda prema dejtonskom uređenju BiH, u kojem Banjaluku vidi kao jedan od dva centra postdejtonske BiH. “On nije imao tu nikavih predrasuda. Vatikan podržava međunarodnu zajednicu ne samo kada je u pitanju Dejton već i u slučaju Međunarodnog suda u Hagu, što se suprostavlja onim biskupima koji zbog svojih dnevno-političkih razloga možda taj Sud dovode u pitanje”.

Oršolić: “Proglašenje Stepinca blaženim bio jak pritisak”

Među blaženim, proglašenim od Pape Ivana Pavla II je i kardinal Alojzije Stepinac. Papa ga je proglasio blaženim 1998. godine u Mariji Bistrici pred mnoštvom vjernika. U razgovoru za naš program Marko Oršolić kaže da to “nije bio sretan potez” .
“To je bilo dobrim dijelom pod pritiskom predsjednika (Hrvatske, Franje op.a.) Tuđmana, on je jako na tome insistirao. Htjela su se na neki način dati minimalna zadovoljstva zbog problema koje su vjernici u cjelini imali sa prethodnim sistemom. Tako je on našao neko kompromisno rješenje. Stepinac je naravno proglašen blaženim, ali je uslijedio odgovor Srpske pravoslavne crkve koja je među blažene uvrstila neke, kao što je (Nikolaj op.a) Velimirović. Mislim da taj potez nije mnogo doprinio dijalogu, kao što su ove stvari o kojima sam govorio. Mislim da se to bar moglo odgoditi, to proglašenje Stepinca blaženim, ali je pritisak bio očigledno jak da se on nije mogao suprostaviti,“ zaključuje Oršolić.

Autor: Dragan Maksimović
Odg. urednik: Zorica Ilić