1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Papa se nalazi u klopci

Felix Steiner5. februar 2009

Odluka Pape da rehabilitira, između ostalih i biskupa Ričarda Vilijamsona, koji negira holokaust, izazvala je brojna negodovanja. Papa treba pojasniti svoju kontraverznu odluku, navodi u komentaru Felix Steiner.

https://p.dw.com/p/Gnke
Papa Benedikt XVI - Bio je dokaz da su Nijemci rehabilitirani u očima civiliziranog svijetaFoto: AP

Kad je prije skoro četiri godine kardinal Joseph Ratzinger izabran za Papu, brojni posmatrači su bili iznenađeni. Do danas je nesporno to da je on jedan od najbrilijantnijih teologa današnjice. Ipak, nakon holokausta se činilo nevjerovatnim da će jedan Nijemac ikada više biti izabran da preuzme jednu od najuglednijih funkcija u svijetu.

Izbor kardinala Ratzingera je predstavljao konačni dokaz da su Nijemci rehabilitovani u očima civilizovanog svijeta. Stoga je još fatalnije to što se javljaju sumnje da upravo papa Benedikt XVI promotor antisemitizma u Katoličkoj crkvi, te da toleriše negiranje holokausta. Ipak, onaj ko je pažljivo pročitao sve Papine rukopise i sve njegove govore koje je održao u proteklih deset dana, zna da to nije tačno.

Richard Williamson
Biskup Ričard Vilijamson - Vatikan je od njega zatražio da jasno povuče svoje izjaveFoto: picture-alliance/ dpa

Rehabilitirani ne mogu govoriti u ime Crkve

Papa je uistinu poništio ekskomunikaciju četvorice biskupa, podignutu prije 20 godina. Njima je na taj način ponovno dozvoljeno da budu dio katoličke zajednice, da prisustvuju misama ili da se ispovijede. Ni u kom slučaju ne znači da su oni time vraćeni na svoje funkcije. Nema govora o tome da oni sada imaju funkcije biskupa, ili da imaju pravo da u ime crkve govore o odnosu katoličanstva i judaizma.

Problem leži u toma de se Papina odluka ne tumači samo u katoličkim krugovima, gdje ona može naići na razumijevanje zbog namjere da se postigne jedinstvo crkve. Izvan crkve se na Papu gleda kao na lidera najveće organizovane religijske zajednice na svijetu. Iz tog ugla gledanja, Papina odluka dobija političku dimenziju. Vrhovni poglavar uzima pod okrilje crkve nekoga ko poriče holokaust. I to upravo poglavar koji dolazi iz Njemačke.

Osjećaj za mišljenje javnosti

To objašnjava masivne proteste, pogotovo one u Njemačkoj gdje je poricanje holokausta krivično djelo. Ovakva reakcija javnosti objašnjava i zašto se, po prvi put u istoriji, jedna kancelarka obratila Papi tražeći objašnjenje. Njemačka je u izbornoj godini. Predsjednik Socijaldemokratske stranke je reagovao brzo i od Pape zatražio da povuče odluku. Za razliku od poglavara Katoličke crkve, oboje političara imaju istančan instinkt za mišljenje javnosti i reaguju u nadi da će skupiti političke poene.

Bundeskanzlerin Merkel nach Wahlschlappe der CSU in Bayern
Angela Merkel - Prvi put u istoriji jedan šef njemačke Vlade je zatražio objašnjenje od Svetog ocaFoto: AP

Potrebno je pojašnjenje

Za razliku od njih, Papa se nalazi u klopci. Ukoliko ostane pri svojoj odluci, kritike koje stižu sa svih strana će oslabiti njegovu ličnost, njegovu funkciju, pa možda čak i samu crkvu. Ukoliko poništi svoju odluku, što bi takođe bila novina u istoriji, posljedice bi bile iste. Naime, organizacija poput crkve se ne može zasnivati na procjeni javnog mnijenja, ona se ne može voditi poput političke partije - na osnovu mišljenja većine. Ipak, od Pape se u najmanju ruku može očekivati da vjernicima širom svijeta i onima koji nisu članovi Katoličke crkve objasni svoju kontroverznu odluku.