1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Partnerstvo za mir samo u slučaju ako se Karadžić i Mladić nadju u Haagu

Ejub Štitkovac26. maj 2005

Hapsimo Mladića, ako je kod nas. Ovako citira u današnjem broju beogradski list «Glas javnosti» predsjednika Nacionalnog savjeta za saradnju sa haškim sudom, Rasima Ljajića, koji se nalazi u posjeti Sjedinjenim Američkim Državama. I većina drugih aktuelnih događaja u Srbiji vrte se oko haškog suda.

https://p.dw.com/p/AV50
Radovan Karadzic
Radovan KaradzicFoto: AP

Zvanični Vašington je, kako prenose beogradski elektronski mediji, jasno stavio do znanja ministru Ljajiću da Državna zajednica neće moći ući u Partnerstvo za mir dok ne izruči haškog optuženika Ratka Mladića. Ovdašnji zvaničnici se i dalje brane time da su međunarodne mirovne snage u BiH najpozvanije da to učine. Međutim, komentari na jučerašnje pretresanje kuće supruge i kćerke Radovana Karadžića imaju drugačiju poruku. Naime, nekoliko naših sagovornika nam je reklo da je cijela akcija izvedena kako bi se pred posjestu glavne tužiteljke Karle del Ponte pokazalo da međunarodne snage u BiH nešto rade i pripremaju teren za hapšenje Karadžića. Malo ko, istini za volju, vjeruje da će im to poći za rukom ponajviše iz straha za sopstvenu bezbjednost.

Pogotovo u situaciji kada se ponovo bude naciolne strasti povodom sve izraženjijih ideja i konkretnih pokušaja da se objedine određene državne funkcije u BiH. Predsjednik Republike Srpske, Dragan Čavić, je u predavanju koje je sinoć održao u gradskoj skupštini podvukao da je Dejtonski mirovni sporazum imao pozitivan ishod i, naravno, založio se za očuvanje RS. Na istoj talasnoj dužini su i srbijanski zvaničnici. Međutim, u višenacionalnom beogradskom Udruženju Bosanaca i Hercegovaca mnogio smatraju da je RS stvorena zahvaljujući etničkom čišćenju i da, između ostalog, zbog toga nema budućnost.

Član tog udruženja, Pavle Radić, kaže za Radio Dojče vele da je okruženje oko BiH nepogodno za značajnije društvene promjene u njoj:

«Nadamo se da će demokratske snage, ma koliko još uvek bile krhke, uz pomoć međunarodne zajednice naći snage da se obnovi život. To podrazumeva, pre svega, da se proces izvođenja na dogovornost optuženih za ratne zločine ozbiljnije privodi jednoj vrsti kraja. Ne može se doći do pomirenja građana i naroda dok se osumnjičeni za ratne zločine skrivaju, dok se o njima stvaraju novi mitovi, nove pesme, dok se vrši neka vrsta obnove te 'heroike' na lažnim herojima».

Jučerašnji događaji su pokazali koliko je Srbija podijeljena oko nekih ključnih pitanja. Naime, dok je na svim medijima i prigodnim manifestacijama u većini gradova obilježen nekadašnji Dan mladosti vezan za ime Josipa Broza Tita, na državnoj televiziji vođena je polemika, u okvoru emisije «Kulturni nokaut», koliko je nedavna četnička proslava na Ravnoj Gori o trošku države nanijela štete Srbiji. Mišljenja učesnika emisije su potpuno različita. Tako je i u javnosti.