1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Pet godina nezavisnosti Crne Gore

21. maj 2011

Pet godina nakon obnove državne nezavisnosti bivši premijer Milo Đukanović tvrdi da je Crna Gora i dalje "meta velikosrpskog državnog projekta". Ekonomski odnosi bolji su od političkih, tvrde analitičari.

https://p.dw.com/p/11KD5
Pet godina nezavisnosti prošlo je u znaku trzavicaFoto: AP

Pet godina od kada je Crna Gora obnovila državnu nezavisnosti prošlo je u znaku trzavica – zvanična Podgorica tvrdi da Srbija nije suštinski prihvatila realnost da je Crna Gora nezavisna država, što se ogleda kroz razne državne strategije o patronatu nad Srbima koji žive u Crnoj Gori, dok je u Beogradu najviše ogorčenje izazvalo crnogorsko priznanje nezavisnosti Kosova.

Odnosi dvije zemlje bili su dodatno uzdrmani tvrdnjama pojedinih srbijanskih zvaničnika da Crna Gora ne želi da saradjuje u borbi protiv organizovanog kriminala i da krije odbjeglog Pljavljaka Duška Šarića koji je optužen za šverc 200 kilograma kokaina.

“Loši odnosi sa Srbijom”

Novinar i dobar poznavalac srbijansko-crnogorskih odnosa Draško Djuranović za Dojče vele kaže da su politički odnosi dvije države, pet godina nakon proglašenja nezavisnosti loši. “U srpskom velikonacionalnom projektu Crna Gora je uvijek bila poželjna teritorija, dok je sa druge strane u Crnoj Gori postojao strah od takozvane imperijalne Srbije, što se i danas osjeća. Kada se gleda iz ugla Crne Gore ispada da Crna Gora ima najlošije odnosa sa Srbijom, od svih zemalja regiona”, kazao je on.

Budva Altstadt, Montenegro
Budva - magnet za turisteFoto: DW

Za pet godina, Crna Gora je u evropskim integracijama odmakla dalje od Srbije, (dobila je status kandidata i čeka datum otpočinjanja pregovora,), za razliku od Srbije koju i dalje muči boljka, a to je saradnja sa Haškim tribunalom. Crna Gora nema neriješenih problema sa zemljama u regionu, a i ekonomski pokazatelji su na strani Crne Gore - prosječna plata u toj zemlji je oko 500 eura znatno viša od prosječne plate u Srbiji koja je oko 340 eura. Srbija ima problem visoke inflacije, koja je prošle godine bila nešto viša od 10 odsto, dok je u Crnoj Gori koja koristi euro kao valutu bila oko 0,5 odsto. Međutim, obje zemlje, koje je snažno pogodila ekonomska kriza, muči visoka nezaposlenost stanovništva.

Privreda stagnira

No, daleko od toga da je Crna Gora od obnove nezavisnosti procvjetala. Većina crnogorske privrede ne radi, ili radi sa minimalnim kapacitetima, uz obilnu pomoć iz državne kase, nijedan od velikih infrastrukturnih projekata nije počeo da se gradi, zavisi od uvoza robe, velikim dijelom iz Srbije, a i pored toga što je imala namjeru da se razvija kao elitna destinacija niskoplatežni srbijanski turisti su najčešći gosti na Crnogorskom primorju. Sve se češće čuje da će Srbija i Crna Gora zajedno tražiti novac od međunarodnih finansijskih institucija za izgradnju autoputa od Bara do Beograda i rekonstrukciju željeznice.

EU Montenegro Filip Vujanovic in Straßburg
Filip Vujanović: "Moglo se učiniti više"Foto: picture-alliance/ dpa

Profesor Predrag Simić, koji predaje na Fakultetu političkih nauka u Podgorici i Beogradu, ističe da je tokom pet godina često bilo povišene retorike, ali i dodaje da sama činjenica da između Beograda i Podgorice dnevno ima po sedam, osam letova, govori da odnosi među ljudima kao i ekonomski odnosi između dvije zemlje nisu na istim talasnim dužinama kao politički.

Problem je i vlast

Crnogorski predsjednik Filip Vujanović je rekao da je nakon majskog referenduma 2006. godine, Crna Gora stekla veliki međunarodni ugled koji je "iznad njene veličine i broja stanovnika", ali i dodao, da se "moglo više učiniti" u pogledu prevazilaženja unutrašnjih političkih podjela u Crnoj Gori. Upućeni kažu da je upravo najveći problem Crne Gore, što se vlast nije promijenila dvadeset godina. Bivši premijer Đukanović je i dalje najuticajnija politička ličnost u zemlji, vlast i moć je skoncentrisana u rukama nekoliko njegovih bliskih prijatelja. S druge strane problem je i što je opozicija potpuno bez uticaja i dalje više okrenuta Srbiji, nego Crnoj Gori.


Autorka: Vesna Rajković

Odg. urednica: Belma Fazlagić-Šestić