Jüngste EU-Mitglieder feiern Jubiläum

Na papiru, nitko ne može osporiti prednosti članstva u Europskoj uniji.. Bugarska i Rumunjska preko noći su postale dijelom zone mira, blagostanja, sigurnosti i stabilnosti. Pet godina nakon ulaska u EU, u dvjema njenim najmlađim članicama vlada stanje otrežnjavanja. Europska unija očito nije sama po sebi jamstvo za bolji život. Bugarska je najsiromašnija zemlja EU i u njoj su najniža primanja, mirovine, radna produktivnost i djelotvornost.

Osim toga, ova zemlja dobila je loše ocjene i za svoju pravosudnu reformu, za način na koji dijeli subvencije kao i za borbu protiv korupcije, organiziranog kriminala i trgovine ljudima. U Bruxellesu se često raspravlja i o lošoj zaštiti djece u Bugarskoj. Otkako je 2007. ušla u Uniju, Bruxelles je stalno upozoravao na manjkavosti u Bugarskoj. S pravom, kaže bivša bugarska veleposlanica u Bruxellesu Antoaneta Pramatarova, koja najveći problem vidi u još uvijek loše funkcionirajućem pravnom sustavu. "Sudski procesi protiv organiziranog kriminala vuku se godinama. Tu je još dug put pred nama".

Kritika iz Bruxellesa i Berlina

Mnogi Bugari vjeruju da je njihova zemlja 1. siječnja 2007. u EU primljena kao "članica drugog reda" i pri tome ukazuju na velike prepreke koje su Bugarima tada bile postavljene na europskom tržištu rada. Ni uvođenje eura u Bugarskoj još se ni izdaleka ne može nazrijeti, jer zemlja ne zadovoljava uvijete za to.

Posebno neugodna situacija za Bugarsku je nastala u jesen 2008. kad je predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso blokirao pomoć EU Bugarskoj vrijednu 220 milijuna eura. To se dogodilo nakon što je Sofija već nekoliko puta bila uhvaćena kako zloupotrebljava novac koji je od EU dobila za razvoj. Barroso je tada bio vrlo jasan: "Korupciji u najvišim krugovima vlasti i organiziranom kriminalu nema mjesta u EU i ona se neće tolerirati". No u EU se čuju i drugačija mišljenja. Blokada novčanih sredstava će na kraju pogoditi samo obične ljude u Bugarskoj. "To je tragedija ove zemlje. Ali vjerojatno je bar jednako tako poguban i izgubljeni ugled, koji je uslijedio nakon što je Komisija Bugarskoj blokirala sredstva", tvrdi bivši državni ministar u njemačkom Ministarstvu vanjskih poslova Gerhard Erler.

Neuzvraćena ljubav

U Europskom parlamentu i danas ima zastupnika koji Bugarsku i Rumunjsku još uvijek ne smatraju zrelima za članstvo u Uniji. Pri tomu je Bruxelles, kako bi se osigurao, za pristup osam milijuna Bugara i 22 milijuna Rumunja prvi put u povijesti EU zatražio ispunjavanje ugovorom posebno ustanovljenih uvjeta. Tako da Europska komisija još i danas posebno kontrolira da li se ove dvije zemlje pridržavaju . europskih standarda. No, kritični izvještaji iz Bruxellesa skoro da i nemaju nekih posljedica po lokalne političare u tim dvjema zemljama.

Bivši rumunjski premijer Adrian Nastase, za čijeg je mandata Rumunjska zaključila pregovore sa Europskom unijom, kaže kako su bili potrebni posebni politički napori da bi se njegovu zemlju izvuklo iz "tampon-zone između EU i Rusije". "Rumunjska se", kaže on, "iz strateških razloga jače založila za to da postane članica EU, no što je to možda željela Europska unija".

Uz to, ističe zastupnik u Europskom parlamentu i član rumunjske konzervativne liberalno-demokratske vladajuće stranke Cristian Preda, ne smije se zaboraviti nesrazmjer prihvaćenih društvenih običaja kod Rumunja i kod prosječnih stanovnika većine zemalja EU. Je li ovaj nesrazmjer posljedica određenog mentaliteta ili prije nedostatak političke volje? Preda vjeruje da su politika i razvoj pojedinog društva čvrsto isprepleteni, pa je s toga i teško predvidjeti kad će Rumunjska u svim područjima konačno dostići standarde Europske unije.

Autori: Emiliyan Lilov/ Christian Stefanescu/ Mirjana Dikić/ Snježana Kobešćak

Odg. ur.: Senad Tanović