Planovi Njemačke za predsjedavanje EU

U prvom polugodištu 2007 Njemačka će predsjedavati EU. Lista tema koje će Njemačka favorizirati je duga, veoma duga: od smanjenja birokratskog aparata do borbe protiv debljine kod mladih. Biće održano skoro 400 konferencija. Računa se na oko 100 putovanja ministara od Berlina do Brisela, i 6 000 noćenja za delegacije. Tokom njemačkog predsjedavanja troškovi za dnevnice, konferencije za novinare i personal obezbedjenja, njemačke poreske obveznike koštaće oko 100 miliona eura.

Očekivanja od njemačkog predsjedavanja među članicama EU su velika. Najvažnija tačka svakako je nalaženje rešenja za izlazak iz ustavne krize, o čemu je premijer Luksemburga Jean Claude Juncker, koji je i sam prije dvije i pol godine bio predsjedavajući Evopskog savjeta rekao:

“Želio bih da se iduće godine Evropa ponovo pokrene, kako ne bi još godinu dana stajala na mjestu. Ja polazim od toga da će Njemačka sve nas pokrenuti u tom pravcu.”

Savezna kancelarka Angela Merkel pokušava smanjiti očekivanja . Tek nakon izbora u Francuskoj iduće godine biće zaista moguće iznošenje prijedloga za izlazak iz ustavne dileme, smatra ona:

“Što se tiče Ustava EU, tokom nemačkog predsedavanja EU, neće biti konačnih rezultata. Mi smo utvrdili da za vreme našeg predsetavanja treba ukazati na put kojim treba ići, i da ćemo najkasnije za vreme Francuskog predsedavanja EU, a to će biti 2008. doći do rešenja, kako bi ljudi znali kako da glasaju na evropskim izborima koji će se održati 2009. “

Tokom njemačkog predsjedavanja trabalo bi da se poprave i odnosi sa Rusijom, pri čemu se ne može izbjeći tema snabjdevanja energijom i zaštita investitora. Za centralnoazijske zemlje bogate energetskim sirovinama treba izraditi vanjsko-političku strategiju. Dosadašnja sveobuhvatna EU misija na Kosovu, biće pripremljena za izgradnju države .

25 marta će u Berlinu biti održana velika proslava povodom 50. godišnjice evropskog ujedinjenja. U Berlinskom saopćenju šefovi država i vlada će opisati budući pravac razvoja Evrope. Zu to potrebno je naći o odgovor na pitanje, dokle treba se može i treba širiti EU posle pristupa Balkanskih država, Bugarske i Ruminija.

S obzirom na sve ove teške zadatke, i brojna neodgovorena pitanja, njemački EU ambasador u Briselu, Wilhelm Schoenfelder, upozorava da se od njegove zemlje ne može očekivati da za šest meseci stvori čudo:

“Ja bih radije da se ne očekuje suviše, već da se postigne više nego što se očekuje. Loše bi bilo ako bi se kasnije utvrdilo da se nije postiglo ono što se htjelo.”