Plati ako želiš božićne pjesme

Vrijeme božićnih sajmova se zahuktava. Uoči prve adventske nedjelje građani se okupljaju oko štandova s kuhanim vinom i kobasicama i polako, ugrijani alkoholom, tonu u božićni ugođaj. Tako je i na poznatom aachenskom sajmu. No ove godine je ipak nekako drugačije, mirnije. Iz zvučnika, naime, ne dopire nikakva glazba. Nema "Tihe noći", nema "Zvončića". Razlog tišine nije samilost poduzetnika sajma prema stanovnicima okolnih ulica koji su prisiljeni od zore do mraka preko mjesec dana slušati jedne te iste "Zvončiće" ili "Tihe noći", nego tvrdkornost njemačke udruge za zaštitu autorskih prava GEMA-e, koja ove godine pokušava zaraditi i na pjesmama koje mnogi doživljavaju kao opće dobro.

GEMA traži tri puta više nego 2009.

Doduše i dosadašnjih godina GEMA je kasirala od božićnih sajmova i ostalih narodnih slavlja; no ove godine račun za "Tihu noć" i ostale pjesme iz božićne ponude se utrostručio. Kako kaže Manfred Piana, glasnogovronik aachenske udruge trgovaca na malo, GEMA od ove organizacije za izvođenje božićnih pjesama traži 12.000 eura, što je gotovo tri puta više nego 2009.

GEMA tvrdi da se cijene nisu povećale, nego da su aachenski trgovci povećali broj zvučnika iz kojih se ore božićne pjesme. Trgovci se uostalom, navodi dalje GEMA, nemaju što žaliti jer su božićni sajmovi "mjesta na kojima se dobro zaradi". Dogovor je, kako su priopćile obje strane, na pomolu, pa bi se uskoro okićenim aachenskim ulicama ponovno mogli začuti blagdanske pjesme.

Pristojbe za kopije nota

I dok će mnogi još možda imati razumijevanja da se one koji za šalicu kuhanog vina (počesto vrlo sumnjive kvalitete) naplaćuju i do pet eura, udari po džepu, buka koja se ovih dana digla oko božićnih pjesama i djece u vrtiću, kod mnogih uzrokuje prijekorno klimanje glavom. Ovoga puta se ne radi samo o tvrdokornosti GEMA-e, nego i o birokratskim zavrzlamama kojima se pokušava riješiti zamršeni problem plaćanja autorskih prava. Naime svaki od mališana dobiva svu silu kopija nota božićnih pjesama. Za svaku kopiju se, kako nalaže zakon o autorskim pravima, mora plaćati pristojba.

Mnoge veće organizacije, poput škola, dogovore sa zaštitarima autorskih prava plaćanje paušalne pristojbe. Mnogi manji vrtići, međutim, zbog manjka osoblja nisu u mogućnosti brinuti se za autorska prava za kopije nota. Problem predstavlja i činjenica da su mnoge njemačke općine na rubu bankrota, pa im je plaćanje autorskih prava problem za koji se nađe novac tek kada su važnije stavke podmirene. Bilo kako bilo, onima koji se ne žele upuštati u zavrzlamu s GEMA-om ostaje pjevanje pjesama koje su starije od 70 godina. Jer pjesme stare 70 i više godina pravno postaju opće dobro.

Autor: Nenad Kreizer (ots, wdr)

Odg. urednica: Marina Martinović