Pljačka Fondova za žrtve holokausta

Sueddeutsche Zeitung na tu temu piše: "Skoro 20 godina je banda prevaranata iz Njujorka falsifikovala autobiografije navodnih žrtava nacizma. Djevojčica koja je uspjela umaći nacističkim bombama, dječak koji je uspio preživjeti u zaposjednutom Kijevu. Isječci iz života žrtava, kako se svo vrijeme vjerovalo. Sada je postalo jasno da su mnoge priče uveličane, neke potpuno izmišljenje, kako bi se nezakonito uzeo novac iz Fonda za obeštećenje žrtava nacizma. To se navodi u potresnoj optužnici, koju je iznio američki državni tužilac Preet Bharara u Njujorku. Na optuženičkoj klupi je šest saradnika Fonda za obeštećenje žrtava i 11 pomagača, koji su se brinuli o regrutaciji podnosica zahtjeva, koji su se 16 godina bavili ovom rabotom. Četiri lica su nakon hapšenja u utorak (09.11.) priznala prevaru", piše Sueddeutsche Zeitung.

List dodaje: "U centru istrage FBI nalazi se ugledna njujorška, jevrejska organizacija Jewish Claim Conference, koja je svaki dan pomagala siromašnim i ostarjelim žrtvama nacizma. Ni neopisiva patnja žrtava nije bila dovoljna da odvrati beskrupulozne lopove od prevare. Ali upravo je jevrejskoj organizaciji palo u oči da nešto nije u redu, nakon što su se pojavila dva skoro identična opisa slučaja. Istraga je skoncentrisana na dio Njujorka, koji se naziva Little Odessa i gdje žive imigranti iz Ukrajine. Falsifikovani su rodni listovi i izmišljene biografije izbjeglica. Skoro 6.000 ljudi se na taj način protuzakonito obogatilo. Jedan dio novca koji su dobili, davali su organizatorima prevare. Mnogi od navodnih žrtava rođeni su nakon 1945. a jedan dio njih uopšte nije imao jevrejsko porijeklo. Prevaranti su iz jednog fonda otuđili 18 miliona dolara a iz drugog 24,5 miliona dolara. No, to je ipak 1% od sredstava isplaćenih žrtvama holokausta, navodi Claims Conference. Novac njemačke vlade za žrtve nacizma crpila je grupa pohlepnih. Ali ko postoji organizacija od koje se moglo očekivati da je imuna na krađu i pohlepu, to je onda Claims Conference", zaključuje Sueddeutsche Zeitung.

Nemoguće sagledati sve razmjere prevare

Westdeutsche Allgemeine Zeitung piše da je još nemoguće sagledati posljedice pronevjere miliona eura obeštećenja žrtvama holokausta. Tačna suma biće utvrđena bez obzira na visinu, ali su političke i moralne posljedice katastrofalne. „Jewish Claims Conference" (Džuiš klejm konferens) smatrana je za visoko moralnu instituciju i zato joj je povjerena raspodjela posla oko obeštećenja žrtava nacističkog varvarstva. To je Fondaciji davalo i pravo da vrši pritisak na njemačke vlasti kada su smatrali da dovoljno novca ne stoji na raspolaganju za sve žrtve. Pronevjera novca koji je bio pod kontrolom ove organizacije dovoljno je loša vijest. Ali to što su prevaranti njeni uposlenici katastrofa je za ugled Fondacije. Do sada je bilo nezamislivo da njemačka vlada razmatra mogućnost tužbe protiv neke jevrejske organizacije. Oni koji nisu izvukli pouke iz istorije a posebno oni koji negiraju holokaust sada se osjećaju potvrđeni u svojim tezama da se „Jevrejima ne može vjerovati“. Zato je zadatak Fondacije i vlasti u Berlinu da se bore protiv toga. Naime, ono što se desilo u SAD jednostavno je djelo kriminalaca i ništa drugo. A kriminalaca ima svugdje u svijetu, u svim državama, vjerama i narodima“, zaključuje Westdeutsche Allgemeine Zeitung.

Konkretizovane samo dvije stvari

Neue Zuercher Zeitung donosi članak, u kojem se osvrće na paket izvještaja, koji je Evropska Komisija donijela u odnosu na četiri kandidata za ulazak u EU Hrvatske, Makedonije, Islanda i Turske i pet aspiranata Crne Gore, BiH, Srbije, Makedonije i Albanije.

"Samo su dvije stvari konkretizovane", piše Neue Zuercher Zeitung i dodaje: "Brisel je predložio članicama da Crnoj Gori, koja je tek 2006. proglasila nezavisnost, dodjele status službenog kandidata. A Albanija i dalje ostaje u dugom redu zemalja, koie se bore za status kandidata. No, kada je riječ o Crnoj Gori, to ne znači da je status kandidata već tu. Podgorica mora najprije da ispuni još niz preduvjeta i ostvari bitan napredak u nizu ključnih političkih i ekonomskih oblasti, prije nego zvanično dobije status kandidata. Ukoliko zemlje članice prihvate preporuke Europske komisije onda će Podgorica biti nagrađena za napore u provedbi reformi na dugom putu ka učlanjenju. S druge strane, Albaniji je data perspektiva da u dogledno vrijeme krene sa pregovorima, što je izazvalo veliki entuzijazam u nastavku provedbe reformi. Komesar za proširenje Stefan Fuele je ocijenio da je za Albaniju od ključne važnosti stabilnost državnih institucija i jačanje demokratske, pravne države.

Kada je u pitanju Hrvatska, ona se, i to je jasno, nalazi u posljednjoj fazi pregovora. Da bi izbjegla kontrolni mehanizam kakav je uspostavljen za Bugarsku i Rumuniju, Hrvatska bi morala podstaći reformu pravosuđa i poboljšati borbu protiv korupcije.

Kakva je situacija u odnosu na Tursku?

Evropska komisija je odala priznanje Turskoj za nastavak reformskog procesa. Ocijenila je da su ustavne reforme išle u pravom smjeru ali da u oblasti osnovnih ljudskih prava ostaje još puno toga da se uradi. Politika otvaranja prema Kurdima dala je skromne rezultate, dok se situacija na jugoistoku zemlje, zbog pojačane aktivnosti gerilskih trupa, pogoršala. Komesar Fuelle je rekao da Ankara mora pružiti ruku za rješavanje konflikta na Kipru. Ukoliko bi Turska otvorila svoje luke i aerodrome za kiparske brodove i avione, odmah bi se moglo otvoriti osam pregovaračkih poglavlja, što bi procesu učlanjenja Turske u EU dalo novu dinamiku. U pogledu Irske, postoji bojazan da ova zemlja na kraju pregovora odbiju učlanjenje.

Autor: Jasmina Rose

Odg. urednik: Z.Ilić