Pljačkaju li banke bh. građane?

Građani u BiH gube povjerenje u banke nakon povećanja kamatnih stopa. Mnogi smatraju da im je nanesena nepravda, iako su potpisali ugovore u kojima se navodi da kamatna stopa može biti promijenjena. Građani Sarajeva: "Povećane su mi kamate, a ne znam zbog čega. Oni kažu kamate su promjenjive, znači sad mogu povećavati kako hoće." "Moje mišljenje je da bankari nisu u pravu." "Građani nisu zadovoljni." "Ja nemam povjerenja u banke." "Svojevoljno reći nije kamata više 1 posto nego 10 posto, to je čista pljačka građana."

Novinar bh magazina "Dani" Eldar Dizdarević je ubijeđen da ugovori između banaka i klijenata u BiH mogu biti oboreni na sudu. U posljednje vrijeme brojni bh građani se žale da su im banke podigle kamatne stope po osnovu ranije odobrenih kredita pozivajući se na odredbe ugovora prema kojima su kamatne stope promjenjive. "Kamatne stope jesu promjenjive i to je u redu, međutim u svakom ugovoru mora biti jasno precizirano pod kojim uslovima se one mijenjaju, zašto i koliko" tvrdi Dizdarević.

U Njemačkoj poništeni ugovori zbog neadekvatne formulacije

Najveći broj potpisanih ugovora u BiH može se svrstati u dvije kategorije, kaže Dizdarević pojašnjavajući kako se "u jednoj navodi tek da su kamatne stope promjenjive, što na sudu nije održivo, a u drugoj da kamatna stopa zavisi od stanja na tržištu". "Prije nekoliko dana u Njemačkoj je Ustavni sud poništio sve ugovore banaka koji su imali odrednicu da kamatna stopa zavisi od stanja na tržištu jer su rekli da ta formulacija 'stanje na tržištu' ne znači ništa i da mora biti precizno formulirano šta utiče na tržište, koje tržište, gdje, kad, zašto, kako i koliko", navodi Dizdarević.

"Od kraja rata bankari u BiH uvijek iznose nove razloge za povećanje kamatnih stopa", kaže Eldar Dizdarević. "Prvo smo bili poratna zemlja, pa onda nismo imali kreditni rejting. Kad smo dobili kreditni rejting, on nije valjao. Kad smo popravili kreditni rejting rekli su kako sad sve zavisi od EURIBOR-a. Kad je EURIBOR pao, rekli su da sada sve zavisi od profitne marže. Onda su navodili stopu rizika, pa rizik likvidnosti itd.", ističe Dizdarević.

EURIBOR ili Evropska međubankarska stopa predstavlja dnevnu referentnu kamatnu stopu po kojoj banke jedna drugoj nude novac za posuđivanje na međubankarskom tržištu. EURIBOR se pojavio 1999. godine, a osnovali su ga European Banking Federation, koja predstavlja interese 4.500 banaka u 27 zemalja EU, uključujući i Island, Norvešku i Švajcarsku.

"Kada su prošle godine gotovo sve banke podigle kamatne stope ljudi se nisu toliko bunili jer je rastao EURIBOR", dodaje Dizdarević naglašavajući "da sada, kad EURIBOR pada, kad kamatne stope padaju, kad konstantno rastu profiti banaka, znači da nema razloga za povećanje kamatnih stopa".

Argumenti bh bankara

Bankari, međutim, tvrde da je BiH u 2008. godini imala najniže kamatne stope u odnosu na zemlje regije. Navode kako je bankarski sektor u 2008. godini poslovao s gubicima u odnosu na 2007. godinu. Neto dobit za 2008. godinu iznosila 82,9 miliona konvertibilnih maraka, a u 2007. 149 miliona maraka. "To je, znači, 45 posto manja dobit bankarskog sektora u BiH nego u 2007. godini", napominje rukovoditelj za bankarske poslove u Udruženju banaka Bosne i Hercegovine Samir Lačević.

"Jeste, malo je manji profit, ali u zbirnom iznosu i zbog rezultata dvije banke, Hipo banke Mostar i ABS banke Sarajevo", pojašnjava Eldar Dizdarević. "Hipo banka Mostar je poslovala s gubitkom zbog, kako se nezvanično saznaje, velikih bonusa direktorima i njihove, uslovno rečeno, igre sa dionicama, dok je ABS banka napravila gubitak zbog investicije u mrežu aparata za kartice", kaže za Deutsche Welle ekonomski analitičar Eldar Dizdarević, dodajući kako "sve ostale banke bilježe rast profita".

Očito je da bankari u BiH imaju podršku nadležnih zvaničnika. Guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić podsjeća kako "ne treba zaboraviti da je slobodno formiranje kamatnih stopa, da važe tržišni principi ponude i potražnje, da dokle god ima onih koji uzimaju kredite po kamatnim stopama od 10 posto da će one i biti 10 posto i da banke nisu socijalne ustanove".

Kakav je odnos islamskih banaka prema klijentima?

"Iza islamskog bankarstva uvijek stoji realna, materijalna vrijednost i banka sa klijentom ulazi u partnerstvo pri čemu, naravno, učestvuje u većem iznosu nego klijent", pojašnjava član šerijatskog odbora Bosna bank international Šukrija Ramić. "U iznosu koliko je banka vlasnik, klijent će plaćati rentu i to je zarada koju ostvaruje banka. Kako klijent svakog mjeseca otkupljuje jedan dio stana ili automobila od banke, njegova renta se svakog mjeseca smanjuje", kaže Ramić.

Poput kamate i renta može biti promjenjiva. "Sa promjenom EURIBOR-a renta se može mijenjati. Šerijatski odbor je na svom zadnjem sastanku ograničio to kretanje, odnosno uspostavio je gornju i donju granicu do koje se to može mijenjati kako bi zaštitio banku i našeg klijenta", ističe Ramić. "Islamska banka u postojećim zakonskim okvirima i aktuelnim uslovima poslovanja mora se ponašati tržišno", kaže Ramić, dodajući da zato još ne može ispoljiti sve vrijednosti predviđene šerijatskim pravilima.

"Naravno, ja bih bio daleko sretniji kada bi islamska banka bila u mogućnosti da u potpunosti ispoštuje princip da onoga ko se nađe u nevolji, kako to kur'anski ajet propisuje, da ga sačeka dok ta nevolja prođe", ističe Ramić. Dodaje kako za takvu vrstu bankarstva, moraju biti stečeni i odgovarajući uslovi, jer "morate imati potpuno okruženje, bilo da imate poštene i čestite ljude, bilo da imate kvalitetno zakonodavstvo koje se implementira".

Korektan odnos banjalučke Nove banke

Nemaju sve banke jednak odnos prema klijentima, kaže za Deutsche Welle ekonomski analitičar Eldar Dizdarević. "Ja sam pričao s čovjekom koji je klijent Nove banke iz Banjaluke. Njega su obavijestili da su snižene kamatne stope. Uzeo je kredit po 11,25 i zvali su ga dođe i da potpiše novi ugovor. Ponudili su mu dvije opcije, promjenjivu kamatnu stopu od 7,5 posto koja će se ponovo mijenjati u septembru ili fiksnu kamatnu stopu do otplate kredita od 9,5 posto", kaže Dizdarević.

Bh banke bi morale ponovo razmotriti svoj odnos prema klijentima, ukoliko žele vratiti povjerenje građana. U tome bi ih trebao podstaći primjer Nove banke ili sudski proces iz Njemačke. U protivnom, slične procese najavljuju i inspekcijske službe u BiH te druge nadležne institucije koje smatraju da su banke neopravdanim povećanjem kamata prekršile Zakon o zaštiti potrošača.

Samir Huseinović

Odg. urednik: Jasmina Rose