Početak primjene donatorskih sredstava EU

Manje od mjesec dana nakon velike donatorske konferencije održane u Briselu, Evropska komisija najvljuje početak faze implementacije obilježenih sredstava za sanaciju štete nastale u majskim poplavama u BiH i Srbiji:

„Privode se kraju pripreme za primjenu kako finansijskih tako i drugih oblika obećane pomoći ovim zemljama. Naravno da je finansijska pomoć najznačajnija i ona je spremna za raspodjelu. Za Srbiju već imamo spremnih pet ugovora u vrijednosti od 30 miliona evra. U BiH vrijednost do sada dogovorenih poslova je 42 miliona evra. U narednim danima očekujemo i konkretnu implementaciju dogovorenog na terenu“, izjavio je portparol Komesarijata za proširenje u Evropskoj komisiji, Peter Stano.

U sjedištu Evropske komisije podsjećaju da je od više od 60 aktera, što zemalja, što organizacija, prikupljeno oko dvije milijarde evra u donacijama i kreditima, od čega više od 800 miliona evra za BiH, oko milijarda za Srbiju i 40 miliona evra za pogranične projekte između dvije zemlje. Ovaj novac je namijenjen kako za kartkoročne, tako i za srednjoročne i dugoročne projekte i to u svim sektorima koji su pretrpjeli štetu od poplava, počev od poljoprivrede, industrije, energetike, transporta, stambenog sektora. BiH je prijavila da je tokom majskih poplava imala štete i gubitike u visini od dvije milijarde evra i da je na njenoj teritoriji poplavljeno 43 hiljade kuća, dok je 2000 uništeno u odronima. Srbija je istovremeno iznijela procjenu da će joj za oporavak i rekonstrukciju od posljedica poplava biti potrebno1,3 miljarde evra.

EU insistira na prevenciji poplava kako najrazumnijoj investiciji na Balkanu

U vrijeme ljetnje pauze u Briselu, kada je većina zaposlenih u evropskim institucijama na odmoru, u Evropskoj komisiji naglašavaju da se svakodnevno čine koraci kako bi se BiH i Srbiji što prije i što adekvatnije pomoglo da se izbore sa posljedicama poplava, a u skladu sa obećanjima EU. Pored implementacije finansijske pomoći, trenutno se radi i na organizaciji ekspertskih sastanaka koji bi već početkom jeseni trebalo da rade na prevenciji poplava u regionu. U Briselu kažu da je prevencija i upravljanje rizicima jedna od najrazumnijih investicija kako bi se spriječilo da se ponovljanje dramatičnih situacija iz maja, ali i onoga što se i ovih dana dešava u regionu gdje su nevrijeme i obilne padavine gotovo svakodnevna pojava:

„Dio pomoći EU i drugi donatori upravo su namijenili za prevenciju. Dakle ne bavimo se samo posljedicama poplava već želimo da pomognemo i Srbiji i BiH da se ove situacije više ne ponove. Ekspertski sastanci biće prilika da razgovaramo i pomognemo našim partnerima na Balkanu da se izbore sa ovim problemima jer smatramo da je prevencija najbolja investicija“, objašnjava Stano.

Važnost prevencije posebno je bitna u situaciji kada naučnici upozoravaju na već vidljivu promjenu klime u regionu, koja donosi sve veće i češće padavine, ali i periode visokih temperatura. Sama EU je izdvojila 20 procenata od svog budžeta za narednih sedam godina upravo za ublažavanje klimatskih promjena i adaptaciju na suše, poplave i šumske požare.

I EU i donatori nadziraće potrošnju novca dodijeljenog BiH i Srbiji

Pred raspodelu prvog novca namijenjenog za sanaciju štete i prevenciju od poplava, u Evropskoj komsiji napominju da je u interesu i BiH i Srbije da svaki evro bude potrošen za ono za šta je namijenjen. U obje zemlje već postoje spekulacije o ranijim zloupotrebama namjenskih sredstava, a Brisel još jednom upozorava na važnost koju vladavina prava, borba protiv organizovanog kriminala i korupcije imaju na procese evrointegracija BiH i Srbije. Naglašava se će to i dalje ostati fokus kako Evropske komisije tako i samih članica Unije:

„Novac koji je Evropska komsija izdvojila za pomoć u sanaciji štete od poplava i za prevenciju, kao i u slučaju IPA fondova, biće raspodijeljen preko naših delegacija u Srbiji i BiH i obezbijediće se adekvatna kontrola trošenja tih sredstava. I ostali donatori imaju svoje mehanizme kako bi ustanovili na šta je novac potrošen. Sve ovo radimo u saradnji sa partnerskim zemljama ( Srbija i BiH), sa njihovim vladama i postoji interes sa obje strane da se novac iskoristi na najbolji način. Postoji kontrolni mehanizama i očekujemo da će prikupljena sredstva biti potrošena za ono za šta su i namenjenja“, poručuju iz Evropske komisije. U Briselu se dodaje da se vlastima zemalja Zapadnog Balkana intenzivno radi, u obasti zakonodavstva, ali i na konkretnim slučajevima, kako ne bi dolazilo do zloupotrebe bilo javnih finansija bilo evropskog novca.