1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Xiaobo China

9. decembar 2010

Nobelova nagrada za mir ove godine dodijeljena je kineskom disidentu Liu Sjaobou. On zbog "podrivanja kineskog državnog poretka" izdržava kaznu od 11 godina zatvora. Za kinesko vođstvo on je "državni neprijatelj broj 1."

https://p.dw.com/p/QTYR
China / Peking / Liu Xiaobo / Liu Xia
Policija ispred kuće u kojoj živi supruga Liu Sjaoboa.Foto: AP

Kako može jedan intelektualac u Kini biti tako "opasan"? Liju Sjaobo (Liu Xiaobo) je zajedno sa drugim intelektualcima i drugim kineskim aktivistima za građanska prava potpisao manifest, poznat kao "Povelja 08", kojim se poziva na političke reforme i demokratizaciju. Kineski vlastodršci "Povelju 08" smatraju kao provokaciju, objašnjava honkonški novinar i ugledni ekspert za Kinu, Vili Lam (Willy). Peking u Liju Sjaobou vidi faktor nesigurnosti, koji prijeti stabilnosti zemlje. Odatle dolazi i podsticaj za drastične kazne.

"To da je Liju Sjaobo osuđen na 11 godina zatvora, to je morala biti zajednička odluka Politbiroa Komunističke partije Kine. Dodjela Nobelove nagrade Liju Sjaobou za Peking predstavlja zavjeru Zapada i strategiju kojom se podriva državni poredak."

Osorno odbacivanje optužbi

China Liu Xia Ehefrau von Dissident Liu Xiaobo in Peking
Liu Sija, supruga kineskog disidenta, u kućnom pritvoru.Foto: AP

Kineska vlada ignorisala je svaki apel međunarodne zajednica za puštanjem ovogodišnjeg dobitnika Nobelove nagrade za mir. A njegova žena Liu Sija (Liu Xia) je i dalje u kućnom pritvoru. Ma Caoksu, portparol kineskog Ministarstva inostranih poslova, osorno odbacuje optužbe: "Dodjela Nobelove nagrade za mir jednom osuđenom zatvoreniku pokazuje da Nobelovo komitet ne poštuje kinesko pravosuđe."

Kinesko rukovodstvo ostaje tvrdo pri svojim stavovima i u ovom trenutku se ne plaši konfrontacija. Jer, kineska ekonomija raste što vlastima daje sigurnost. I uprkos nedavnoj finasijskoj krizi Kina je prerasla u drugu po jačini ekonomiju u svijetu. Prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kina je ove godine ostvarila bruto-nacionalni dohodak u iznosu više od 4.000 dolara po glavi stanovnika. A upravo takav razvoj, po mišljenju više ne tako malog broja ljudi na Zapadu, automatski bi mogao da dovede do političkog otvaranja i reformi.

Na sljedećoj stranici: Politika "blagog pritiska"

Politika "blagog pritiska"

Kina pak s jedne strane ne želi da rizikuje stabilnost zemlje. Ali, s druge strane ne želi ni da bude izložena kritikama za kršenje ljudskih prava. Kineski lideri već godinama pokušavaju, takozvanom politikom "blagog pritiska", da utiču na javno mnjenje u inostranstvu. A to pokazuje i 250 novosnovanih Konfučije instituta u više od 80 zemalja.

Za kulturne i medijske projekte, za osnivanje novih novina i TV kanala na engleskom jeziku, država je izdvojila 4,5 milijarde evra. Ali, sve dok Kina ne dozvoljava slobodu mišljenja i zatvara zagovarače demokratije, kao Liju Sjaoboa, uprkos svim naporima ona neće promijeniti spoljnu sliku o sebi, tvrdi politički ekspert sa Kolumbija univerziteta Endrju Džejms Natan (Andrew James Nathan).

„Većina će se pitati, zašto Kina jednostavno ne prihvati Nobelovu nagradu za mir. Ali bez obzira koliko visok ugled Nobelova nagrada za mir uživa u svijetu, za Kinu ona ostaje jednostavno neprihvatljiva.“

Bürgerrechtler Liu Xiaobo China Flash-Galerie
Foto: picture alliance/dpa

Kineska vlada reaguje isto kao i prije - oštro protiv onih koji misle drugačije. Kritike iz inostranstva odbacuje riječima da je to miješanje u unutrašnju politiku zemlje. U tom smislu Peking je već prijetio pojedinim zemljama da će imati posljedica, ako budu prisustvovali dodjeli Nobelove nagrade za mir. To je očigledno bilo uspješno: 19 zemalja je najavilo da neće ići u Oslo.

Autori: Jang Jing i Svetozar Savić

Odg. ur: Z. Arbutina