1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Pogrešno izoliranje Nijemaca

Marina Zelić 12. maj 2014

„Novi Prijedlog Zakona o doseljavanju ministra unutarnjih poslova Thomasa de Maizièra pokazuje da je cilj njemačke politike azila držati ljude na distanci. Ovo je jedna od tema pisanja njemačke štampe u ponedjeljak.

https://p.dw.com/p/1ByD2
Ministar de MaizierFoto: picture-alliance/dpa

„Pogrešno izoliranje Nijemaca“ naslov je članka u kojem se list Der Tagesspiegel osvrnuo na novi Prijedlog Zakona o doseljavanju kojim će se pooštriti njemačka politika prema azilantima. „Njemačka je migracijska politika očito otporna na najbolje metode i slijedi mišljenje naroda i onda kad je očigledno da je ono krivo. Najnoviji primjer: prijedlog zakona Ministarstva unutarnjih poslova koji dobro integriranim azilantima čiji je zahtjev za azilom odbijen s jedne strane omogućuje pravo trajnog boravka, ali koji, s druge strane, masovno proširuje mogućnost zatvaranja novopristiglih azilanata. Prijetiti zatvorom ljudima, koji su morali napustiti svoju zemlju, ionako sliči na Absurdistan“, piše Der Tagesspiegel.

List upozorava na to da ovakav zakon, koji prema riječima njemačkog ministra vanjskih poslova nudi „ujednačen paket“, podgrijava sliku o strancima kao prijetnji koju treba držati na sigurnoj udaljenosti. „Koncepti poput „mi“, „oni“, „dobro“ i „opasno“ ne izoliraju Njemačku samo prema vani, nego i ugrožavaju miran suživot u Njemačkoj, ali i šanse sve većeg broja građana“, upozorava Der Tagesspiegel. Ovaj list na kraju napominje da je upravo zbog djelomično brutalnih diskusija o migraciji postignut pomak na području migracijske politike.

Pogubne posljedice "referenduma"

Njemačke se novine nisu bavile i prvim rezultatima kontroverznog "referenduma" na istoku Ukrajine. U prvom planu su bile moguće posljedice tog "referenduma". Frankfurter Allgemeine Zeitung tako piše: „Rezultat je lako prognozirati jer i samo sudjelovanje na "referendumu", koji je Vlada u Kijevu proglasila ilegalnim, predstavlja prosvjed za separatističke snage koji su taj "referendum" i organizirali. Pravo mjerilo za uspjeh "referenduma" je izlazna kvota koja se ne može s potpunom sigurnošću utvrditi za cijelo područje Istočne Ukrajine. No sve to i ovako ima politički utjecaj – neovisno o tome što su brojke separatista možda jako frizirane i što nisu ispoštovani ni minimalni standardi poput onoga da je glasanje tajno. Dugački redovi ljudi pred mnogim izbornim mjestima pokazuju da je separatistima prvi put pošlo za rukom da mobiliziraju značajan broj ljudi“, zaključuje F.A.Z.

Ukraine Referendum Luhansk
"Referendum" koji nije više od puke igreFoto: picture-alliance/dpa

„Reakcije prijelazne Vlade u Kijevu važnije su od rezultata takozvanog "referenduma" na istoku Ukrajine“, smatra Frankfurter Rundschau:

„"Referendum" se poigrava demokratskim sredstvima, ali to i nije ništa više od puke igre. On nije dovoljan za bilo kakav politički zahtjev. To nije bio izbor između Moskve i Europe niti između fašizma i svijetle budućnosti kako se to sugeriralo na izbornim plakatima takozvane Republike Donjeck. To je bilo upozorenje za Vladu u Kijevu koja se, s jedne strane, ne libi priznati vlastitu nemoć na istoku dok istovremeno vrijeđa separatiste i njihove simpatizere kao kriminalce koje plaća Rusija. Paušalno“, piše Frankfurter Rundschau.

Neue Osnabrücker Zeitung je "referendum" nazvao farsom:

„Griješi i onaj tko ismijava ljude kao zaslijepljene marionete jer su oni time iskazali svoje velikim dijelom opravdane frustracije zbog represivnog postupanja Kijeva. Središnja Vlada u svakom slučaju neće poboljšati svoj imidž time što je poslala vojnike i što je izazivala smrtonosne borbe na isti dan kad su ljudi masovno izlazili na "referendum"“, naglašava Neue Osnabrücker Zeitung.

List „Die Welt“ tvrdi: „Europa će se nakon ovog "referenduma" probuditi s „Novom Rusijom“ u svom direktnom susjedstvu u kojoj za ljude s demokratskim i liberalnim stavovima više nema mjesta. Separatisti na "referendum" gledaju kao na pobjedu Sovjetskog saveza. Na to se može gledati s podsmijehom, ali to je istovremeno i svojevrsno ignoriranje snage i opasnosti koji taj pokret, koji nostalgično gleda na Sovjetski Savez, predstavlja za Europu bude li i dalje imao potporu Kremlja“, napominje Die Welt.