250908 Finanzkrise Eliten

Šta je ispravno rukovođenje preduzećem? Odgovor na ovo pitanje daje njemački kodeks upravljanja preduzećima u svojim "Podsticajima i preporukama o vođenju poslova u firmama koje su registrovane na berzi". Više od 97 odsto svih firmi registrovanih na Njemačkom indeksu akcija DAX pridržava se kodeksa uvedenog 2002. godine. Na to je posebno ponosan Gerhard Krome (Cromme), predsjednik nadzornih odbora u firmama Tisen-krup (Thyssen-Krupp) i Simens (Siemens). On je nekada bio i predsjednik vladine komisije zvane Korporejt gavernens (Corporate Governance). „Ovim kodeksom smo dostigli standard koji je u skladu sa svim onim što se u Evropi i Briselu smatra razboritim i poželjnim. Kodeks bi morao da bude "best prektis“ (best-practice), dakle, stvarni standard u Njemačkoj“.

Odgovornošću protiv pohlepe

Doduše, ovaj standard ni u njemačkim preduzećima nije mogao da spriječi krize i pogrešne poteze. Međutim, ništa nije bolje ni u ostalim zemljama. U mnogim evropskim državama, u Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi, postoje kodeksi, ali su, izgleda, zbog ljudske prirode, osuđeni na neuspjeh. To potvrđuju i razmjere najnovije finansijske krize, koju je prouzrokovala beskrupulozna žeđ za profitom. Mihael Huter (Michael Hütler), direktor Instituta nemačke privrede ne slaže se sa ovim stavom. „Nisu finansijska tržišta poremećena zbog pohlepe, već zato što je pohlepa naišla na pogrešnu strukturu podsticaja, koja je povezana sa nedjelotvornim principom odgovornosti. Onaj ko prodaje rizik, ko promijeni strukturu kreditnog portfolija da bi je zatim prodao, taj nije više odgovoran.“

"Sam pao, sam se ubio"

Pri tome je od elementarne važnosti upravo princip odgovornosti pojedinca za dužničko ponašanje. Samo njegovim sprovođenjem tržišna privreda može izaći na kraj sa pohlepom. Osim toga, mnoge banke su pogriješile kada su investirale novac u proizvode čiji rizik nije bio dovoljno pregledan. Za mnoge, međutim, ni klijenti banaka nisu bez krivice u čitavoj priči, prema načelu: neznanje ne štiti od kazne.