1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Poker oko funcija na vrhu EU se nastavlja

31. oktobar 2009

Lideri EU su na samitu u Briselu pripremili teren za konačnu ratifikaciju Lisabonskog ugovora. Time je otvorena rasprava o mogućim kandidatima za nove političke funkcije. Kao i uvijek, razmatraju se razne opcije.

https://p.dw.com/p/KJnY
Uvođenjem funkcije Predsjednika EU-a zamijenit će se dosadašnji sistem rotacije na vrhu svakih šest mjeseci
Uvođenjem funkcije Predsjednika EU-a zamijenit će se dosadašnji sistem rotacije na vrhu svakih šest mjeseci

Lisabonski ugovor o reformi EU predviđa i uvođenje funkcija predsjednika s mandatom od dvije i po godine, kao i šefa diplomatije sa mandatom od pet godina. Na proteklom samitu EU prve naznake o budućim čelnim ljudima Unije bile su uzdržane.

Francuski predsjednik Nikola Sarkozi je izjavio da "Francuska nema kandidata", ali je potom saopštio da će on i njemačka kancelarka Angela Merkel podržati jednu osobu. U diplomatskim krugovima u Briselu se tvrdi da su Sarkozi i Angela Merkel na sastanku u Parizu, uoči susreta lidera EU, detaljnije razmotrili i koji bi kandidati najviše odgovarali ovim državama.

Bler bez velikih šansi

Lisabonski ugovor predviđa da novog predsjednika biraju predsjednici i premijeri 27 zemalja članica, takozvanom kvalificiranom većinom glasova, koja podrazumijeva da glas svake zemlje vrijedi proporcionalno broju njenih stanovnika.
Lisabonski ugovor predviđa da novog predsjednika biraju predsjednici i premijeri 27 zemalja članica, takozvanom kvalificiranom većinom glasova, koja podrazumijeva da glas svake zemlje vrijedi proporcionalno broju njenih stanovnika.Foto: AP

Opšte je uvjerenje da su izgledi prvih nezvaničnih kandidata za predsjednika EU za sada neizvjesni, posebno kada je riječ o bivšem britanskom premijeru Toniju Bleru, pošto dolazi iz zemlje koja nije članica evro-zone i šengenskog prostora, ali i zato što je aktivno podržavao i uključio Veliku Britaniju u američku vojnu intervenciju u Iraku. Drugi mogući pretendent na položaj "prvog među jednakima" u EU, luksemburški premijer Žan-Klod Junker, takođe nema velikih šansi, iako bi se moglo desiti da predsjednik Unije bude upravo iz neke "male" zemlje.

Kandidati manjih zemalja u igri

Do sada su se spominjala i imena holandskog premijera Jana Petera Balkenendea i bivše predsjednice Irske Meri Robinson, a sve češće se čuje i da bi bivši austrijski kancelar Volfgang Šisel mogao biti rješenje za predsjednika koji bi imao ugled u svijetu i umio da uspostavi ravnotežu među lidrima i ustanovama EU. Šisela bi, navodno, rado na položaju predsjednika EU vidjela i njemačka kancelarka Merkel.

Ko će naslijediti Havijera Solanu?

Visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Havier Solana
Visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Havier SolanaFoto: picture-alliance/ dpa

Kada je riječ o budućem šefu diplomatije EU, za sada su se na spisku "viđenih" učvrstili britanski ministar inostranih poslova Dejvid Miliband, kao i političari iz Austrije, Njemačke i Rumunije Alfred Guzenbauer, Frank-Valter Štajnmajer i Adrian Severin. Spominje se i šef španske diplomatije Migel Anhel Moratinos. Francuzi su pominjali imena više ličnosti kao svojih kandidata. Lideri socijalističkih partija u EU su, kako je izjavio španski premijer Hose Luis Sapatero, zatražili da iz njihovih redova bude budući visoki predstavnik za spoljnu i bezbjednosnu politiku EU.

beta/dpa/sb/nb

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić