Pokušaj poboljšanja odnosa između Vašingtona i Ankare

Joe Biden je poznat po tome da tu i tamo ispriča stvari koje drugi političari radije zadrže za sebe. A kada je riječ o turskom predsjedniku Redžepu Taibu Erdoganu poznato je da on najčešće osjetljivo reagira na kritiku. Zbog toga nije bili čudno to što je Biden početkom oktobra navukao na sebe bijes turskog predsjednika. Erdogan mu je, rekao je Biden, rekao da je bila greška omogućiti transfer islamističkim borcima iz Turske preko granice u Siriju. Nakon toga je Erdogan zatražio izvinjenje što je Biden i učino.

Ova razmjena udaraca bila je simptomatična kada je riječ o razlici u razmišljanju između Turske i SAD, a u vezi sa politikom prema Siriji. Vašington je pokrenuo borbu protiv džihadističke milicije "Islamska država" u Siriji i Iraku i odobrio bombardiranje iz zraka položaja IS-a u sjevernosirijskom gradu Kobaneu u neposrednoj blizini turske granice. No Ankara zastupa poziciju da se postupci međunarodne zajednice trebaju koncentrirati na rušenje režima sirijskog predsjednika Bašara al-Asada.

Isporuka oružja Kurdima

Zbog ovih razlika je proteklih sedmica došlo do djelomice žestokih verbalnih okršaja. Erdogan je prebacio SAD-u da akcijom u Kobaneu podržava terorističku organizaciju, naime tamošnju kurdsku partiju PYD koja se bori protiv IS-a, a koja je jedna vrsta produžene ruke kurdskih pobunjenika iz Radničke stranke Kurdistana (PKK). Isporuke oružje od strane SAD-a PYD-u su uslijedile iako se Erdogan izjasnio protiv toga.

Sada bi Biden svojom posjetom Ankari trebao pokušati ukoliniti rascjep. Iz ugla politologa Behluela Oezkana, eksperta za tursku vanjsku politiku na istanbulskom Marmara Univerzitetu, moglo bi se ispostaviti da je veoma teško prevazići te razlike."SAD se žele otarasiti IS-a", kaže Oezkan u razgovoru za DW. Nasuprot tome turski cilj o svrgavanju Asada ne spada u prioritete Vašingtona. Ipak obje strane će, kako kaže ovaj ekspert, pokušati pronaći područja u kojima imaju zajedničke interese.

Predstavnici turske vlade su u danima uoči Bidenove posjete Ankari izjavljivali da se Vašington približava turskoj poziciji. Premijer Ahmet Davutoglu je izjavio da je s tim u vezi dobio jake signale nakon razgovora sa američkim predsjednikom Barackom Obamom na marginama Samita G-20 u Australiji.

Stanje u sjevernosirijskom gradu Aleppo, u kojem se vode borbe, govori da je hitno potrebno uložiti napore da se okončaju tursko-američke razlike. Nakon povlačenja pobunjeničke vojske FSA iz Aleppa, koju podržava Zapad, grad se navodno nalazi pred preuzimanjem od strane sirijskih vladinih trupa. Ono što je u tom slučaju vjerojatno je novi talas izbjeglica u Turskoj koja je udaljena samo 60 kilometara.

"Bez američkih planova za svrgavanje Asada"

Ferhat Pirincci, politolog sa Univerziteta Uludag u sjeverozapadnom turskom gradu Bursa, s obzirom stanje u Siriji smatra da je neophodno da SAD promijene svoje držanje. Obama za borbu protiv IS-a treba savezničke trupe s lica mjesta, kaže Pirincci u razgovoru za DW. Zbog toga SAD moraju pri ovoj temi biti aktivne kako bi postigle vjerodostojnost, kaže ovaj politolog.

Asli Aydintasbas, kolumnist istanbulskih novina "Milliyet" savjetuje turskim političarima da ne gaje iluziju da će Vašington promijeniti svoju politiku prema Siriji i postupiti protiv Asada. Doduše američka vlada osuđuje sirijskog predsjednika sa oštrim riječima, slično kao i njene turske kolege, kaže Aydintasbas za DW: "Ali to uopće ne znači ništa. Ne postoje planovi za svrgavanje Asada." Za SAD borba protiv terorističke milicije IS ostaje glavni cilj u Siriji, kaže on.

Prema Aydintasbasovim procjenama SAD su apsolutno spremne surađivati sa Turskom kako bi spriječile dodatnu humanitarnu katastrofu u Siriji - što bi se dogodilo ukoliko bi pao Alepo. Ipak isčitati iz toga spremnost SAD-a na borbu protiv Asada bilo bi pogrešno, poručuje Aydintasbas.