Pola planete će ostati gladno?
16. januar 2009
Problem postoji već danas: oko milijardu ljudi je već gladno. Zbog toga su Ujedinjeni narodi u svojim Milenijskim ciljevima postavili zadatak da do kraja stoljeća to ne bude više niko. No, već sada je, naravno, veoma vjerojatno da će broj gladnih rasti. Klimatske promjene bi mogle u narednim desetljećima veoma pogoršati opskrbu životnim namirnicama širom svijeta.
„Ukoliko ne poduzmemo ništa protiv klimatskih promjena, morati ćemo računati sa gubicima u poljoprivredi od 20, 30, 40 procenata. Sav napredak u obezbjeđivanju životnih namirnica, koji je od 60.-tih godina postignut u Aziji, Africi i Južnoj Americi mogao bi propasti. Gubici će prije svih pogoditi ljude koji su ovisni od produkcije životnih namirnica i kada je riječ o njihovom ličnom prehranjivanju i kada je riječ o njihovim prihodima od proizvodnje hrane, kaže David Battisti, istraživač klimatskih promjena na Univerzitetu Vašington u Sijetlu.
Sjever će profitirati
Batisti i njegove kolege sa Univerziteta Vašington su istraživali koliko se klimatske promjene odražavaju na opskrbu hranom. Klimatske promjene pogađaju prije svih regione od juga SAD, do sjevera Aregntine, potom od Juga Europe do juga Afrike, Srednji Istok, Indiju i Južnu Kinu. Tamo se već sada osjećaju posljedice velikih vrućina na različite sorte žitarica, tako da sa svakim dodatnim povećanjem temperature žetve postaju sve manje. „Potpuno paušalno rečeno: Sa svakim stepenom koji, u periodu velikih vrućina, prelazi optimalne temepreture, dolazi do smanjenja žetve. Jedan stepen više znači deset procenata manje žetve“, kaže Batista.
On dodaje da će seljaci na sjeveru Evrope, Azije ili pak Sjeverne Amerike profitirati od klimatskih promjena. No, to ne može nadoknaditi gubitke iz tropskih i subtropskih područja.
Nove metode i nove sorte
„Sveukupno perspektiva nije ohrabrujuća“, poručuje Batisti i zahtijeva: „Ukoliko želimo količine žetvi držati na sadašnjem nivou, onda u osnovi moramo mijenjati stanje u poljoprivredi.“ Morale bi se tako razvijati jeftinije metode navodnjavanja u zemljama u razvoju i uzgajati nove sorte žitarica koje su otporne na visoke temperature. Uzgajanje novih sorti naravno traje desetljećima, a vrijeme prolazi: Do 2100. godine bi oko polovine svih ljudi moglo biti ugroženo zbog gladi.