Politička paraliza u BiH bi mogla potrajati mjesecima

Neue Zürcher Zeitung (NZZ) navodi da u biti nitko nije ni očekivao da će u kompleksnoj državi Bosni i Hercegovini brzo doći do formiranja vlade, ali da se ipak javlja nestrpljenje zbog toga što ne postoji nikakav politički napredak. NZZ toj konstataciji dodaje i da bi ta politička "paraliza, prema ocjeni promatrača, mogla potrajati još mjesecima. Ono što je pritom svojstveno toj blokadi je da nedostatak egzekutive i legislative na državnoj razini gotovo ništa ne mijenja kad je u pitanju politički status quo." - navodi NZZ.

RS strahuje da bi ih Bošnjaci mogli pritisnuti uza zid

Ovaj list tako dalje objašnjava da je u Bosni i Hercegovini, za razliku od entitetske, vlast na državnoj razini ionako slaba, ali "ako je Bosni i Hercegovini stalo do integracije u NATO u EU, onda se nameću ipak reforme koje se samo mogu zaključiti na državnoj razini. Stoga je nužno da se stranke saberu i formiraju nacionalnu vladu. Dosad je, naime, samo na entitetskoj razini u Republici Srpskoj formirana vlada, što ustvari ima veze sa stranačkopolitičkom i etnički homogenom strukturom RS-a. Na državnoj razini su stvari dosta kompleksnije. Tu SNSD, stranka koja sebe gleda primarno kao zastupnika srpskih interesa, ima egzaktno isti broj mandata kao i najjača stranka u Federaciji - SDP, Zlatka Lagumdžije, koja se predstavlja kao multietnička. Koaliciju ove dvije stranke naposljetku sprječava zahtjev SDP-a da se prije formiranja jedne alijanse prvo definiraju zajednički reformski ciljevi, znači neka vrstu programa vlade. Ali jedan takav program, čiji je izgleda cilj uspostavljanje jače države, odbacuje Dodik. U tome ga podržavaju dvije najveće hrvatske stranke, koje također zahtijevaju više decentralizacije i stvaranje jednog vlastitog, hrvatskog entiteta. Prije svega u Republici Srpskoj ne žele da čuju o jačoj i efikasnijoj državi, naročito zbog toga što se strahuje da bi tako uslijed bošnjačke većine u zemlji mogli biti pritisnuti uza zid." - piše NZZ.

Nerazjašnjeno pitanje državne imovine prepreka za investicije

Taj obrambeni stav iz Republike Srpske se ovih dana ogledava i u nanovo rasplamsanom sukobu između Milorada Dodika i visokog predstavnika, Valentina Inzka, piše dalje ovaj list. NZZ se pritom osvrće na Inzkovo poništenje Zakona o statusu državne imovine Republike Srpske dok Ustavni sud BiH ne donese odluku o ovom pitanju.

Tako NZZ piše: "U toj visokokompleksno organiziranoj multietničkoj državi ostaje nejasno koja razina u državi je zadužena za rješavanje imovine javnih institucija kao što su vojni objekti, škole ili muzeji. Nerazjašnjeno pitanje imovine godinama predstavlja ne samo prepreku za privlačenje investitora, kako iz zemlje, tako i inostranstva, nego je i međunarodna zajednica povlačenje visokog predstavnika povezala sa sporazumnim rješavanjem tog problema."

Tražili zahtjev za azil da bi ubrali povratničku premiju od 200 eura

Ukidanje viza za EU građanima Srbije, Crne Gore i Makedonije je prouzrokovalo veliki broj zahtjeva za azil. Ali se taj broj u prosincu značajno smanjio, i to za 20 posto, kako doznaje Süddeutsche Zeitung (SZ). Ovaj list navodi da je posebice opao broj zahtjeva za azil iz Srbije - 39 posto manje, a onih iz Makedonije je čak za 75 posto manje. Ovaj list tako navodi da je do ovoga smanjenog broja zahtjeva za azil došlo nakon što je prije godinu dana, ukidanjem viza, naglo porastao broj zahtjeva, na što su pojedine zemlje Europske unije, kao što su Njemačka i Belgija, reagirale i tražile od vlada u Beogradu i Skopju da učine nešto protiv iseljavanja svojih građana.

"Njemačka savezna vlada je u listopadu ukinula novčanu povratničku pomoć za ove zemlje, jer je u nadležnim institucijama registrirano nekoliko stotina pronevjera. Navodi se da su se tako podnositelji zahtjeva za azil samo kratko zadržali u Njemačkoj, kako bi zatim ubrali povratničku premiju u iznosu od 200 eura. Obje zemlje su u međuvremenu pojačale kontrole svojih putničkih agencija i samih putnika. A kampanje bi trebale građane informirati o tome da nemaju velike šanse za dobivanje azila u Europskoj uniji. U Njemačkoj je tako od svih obrađenih zahtjeva za azil srpskih i makedonskih građana, tek uvaženo njih 0,01 posto." - navodi SZ.

Autorica: Marina Martinović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić