1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Politika ohrabrenja i pritisaka na Beograd

31. oktobar 2012

Diplomatska dinamika pokazuje da je međunarodnoj zajednici stalo da ubrza rješavanje kosovskog problema. Puno toga ovisi o tome da li će srpska strana uspjeti da isporuči sve ono što je obećala.

https://p.dw.com/p/16Zru
epa03452468 US Secretary of State Hillary Clinton (R) is greeted by Serbian president Tomislav Nikolic in Belgrade, Serbia, October 30, 2012. During the visit Clinton and Ashton will reiterate US-EU resolve for Serbia and Kosovo to build on previous agreements and advance their dialogue, as well as to encourage concrete steps that will allow those countries to progress on their respective paths to EU membership. EPA/Koca Sulejmanovic +++(c) dpa - Bildfunk+++
Clinton und Nikolic in BelgradFoto: picture-alliance/dpa

Američka državna sekretarka Hilari Klinon i visoka predstavnica Evropske unije (EU) za vanjsku politiku Ketrin Ešton poručile su nakon razgovora sa zvaničnicima u Beogradu da nisu nisu došle kako bi postavljale uslove. Ne postoje nikakvi ultimatumi oko priznanja Kosova, istakle su visoke gošće. One su međutim istovremeno naglasile i da je Kosovo nezavisna država te da se granice neće mijenjati. Ketrin Ešton je takođe naglasila da dijalog na kome insistira međunarodna zajednica i normalizacija odnosa sa Prištinom ne znače priznavanje Kosova.

Hillary Clinton u Beogradu
Clinton: "Nismo došli postavljati uslove!"Foto: picture-alliance/dpa

Amerika podržava EU

Ivan Vejvoda, direktor Balkanskog fonda za demokratiju, smatra da je ova posjeta podrška Beogradu za nastavak dijaloga sa Prištinom i pokušaj traženja pragmatičnih i fleksibilnih rešenja kako za srpsku tako i za albansku stranu: „Mislim da posjeta pokazuje da Amerika podržava u svakom pogledu napore Evropske unije i da stoji iza EU u nameri da se dovrše evropske integracije. Uvjeren sam da će Amerika stoga ostati do kraja privržena iznalaženju rješenja, i da će pomoći tamo gdje bude trebalo ako dođe do nekog zastoja“.

Uoči ove posjete dosta se govorilo o tome da je ona neka vrsta ohrabrenja Beogradu za dijalog sa Prištinom, kao i za proces evropskih integracija Srbije. S druge se strane navodilo i to da će posjeta biti neka vrsta pritiska na Beograd za veće ustupke oko Kosova. Jelena Milić, direktorka Centra za evroatlantske studije, ocenjuje da je poseta bila kombinacija ohrabrenja i pritisaka: „U svakom slučaju kombinacija. Ali, mislim da je ovog puta bila dobro upakovana. Mogu da razumijem i tu činjenicu da nitko ne želi reći da je to zapravo pritisak jer se uzima u obzir da nijednoj vladi ne bi bilo jednostavno da uradi neke stvari.“

Žuri se i Srbiji

Diplomatska dinamika koja se proteklih dana odvija u Beogradu pokazuje da je međunarodnoj zajednici stalo da ubrza proces rješavanja kosovskog problema. Ivan Vejvoda ocjenjuje da se međunarodnoj zajednici možda žuri, ali da se isto tako žuri i Srbiji:

„Znači, zajedno imamo jedan izazov u regionu, u ovom slučaju između Beograda i Prištine, gdje su parametri potpuno jasni već dugi niz godina. I sada se u suženom manevarskom prostoru za beograd, s obzirom na poznatu realnost koja se neće menjati, ide na iznalaženje rješenja. Čini mi se da nije samo u interesu međunarodne zajednice da zatvori jedno pitanje u pravcu dalje stabilnosti i mira, nego je u interesu Beograda, ali i Prištine, da nemaju takozvani zamrznuti sukob“.

Hillary Clinton, Catherine Ashton, Ivica Dačić i Tomislav Nikolić u Beogradu
Clinton i Ashton u BelgraduFoto: picture-alliance/dpa

Kako ispuniti obećano?

Bez obzira na to što je poseta Klinton-Ešton odisala nekom vrstom optimizma, postoji ipak skepsa da li će srpska strana uspeti da isporuči sve što je obećano, kaže Jelena Milić:

„Pogotovu se brinem šta će se dešavati kada dođe do pokušaja demontiranja paralelnih institucija na Kosovu. I to ne samo onih institucija koje se tiču struktura bezbjednosti, znači paralelnih policijskih jedinica i ostalog, već i onoga što smo tek u najavi ove posjete čuli ovih dana, a to je demontiranje paralelnih finansijskih institucija“.

Autor: Ivica Petrović, Beograd
Odgovorni urednik: Zoran Arbutina