Politika otpora finske desnice privukla birače

Na izborima prije četiri godine "Istinski Finci" su skupili tek nešto više od četiri posto glasova - na ovim im je nedostajalo samo dva posto da budu najjača stranka u zemlji. Desno orijentirana stranka karizmatičnog 48-godišnjeg šefa Tima Soinija uglavnom privlači birače svojom politikom otpora - protiv Europske unije, protiv useljenika, protiv abortusa, protiv homoseksualnih brakova, protiv švedskog kao obaveznog predmeta u školi. "Ne bismo trebali sada preuzimati dugove drugih. Nama je naravno potrebna Europa kao slobodna gospodarska zona i ja nisam antieuropski raspoložen, samo ne volim ovaj federalistički smjer u kojem se ide već godinama", kaže za sebe Soini.

On osobno ne želi da se u inozemstvu na njega gleda kao na desnog populista koji širi neprijateljstvo prema strancima, ali je njegova stranka magnet za ljude koji se izjašnjavaju protiv islama i poplave stranaca.

„Nova era u Finskoj“

Finski ministar vanjskih poslova Alexander Stubb ocijenio je jučerašnje izbore riječima: "Bilo je to za ili protiv internacionalizma, za ili protiv Europe, za liberalizam ili konzervativizam, za otvorenost ili zatvorenost, za pogled prema naprijed ili prema natrag."

Soini je pak poručio Europi da se ne treba bojati "Istinskih Finaca": "Naša stranka nije desničarska. U parlamentu sjedimo između socijaldemokrata i stranke centra, a vidjeli ste sada za što su se Finci izjasnili. Ovo je velika pobjeda, ona bi trebala biti pošteno analizirana i ja mislim da je u Finskoj započela jedna nova era".

Fraze a la "Tamo gdje je EU, tamo su problemi"

Recept njegovog uspjeha u predizbornoj kampanji bila je oštra kritika Bruxellesa upakirana u simpatične fraze poput: "Tamo gdje je EU, tamo su problemi". Analitičari upućuju, međutim, da objašnjenje za njegov uspjeh ne treba tražiti samo u euroskepticizmu, već i trenutnoj konstelaciji finskog političkog krajolika. Tradicionalno su u Finskoj glasove birača među sobom dijelile tri velike stranke - liberalno-seljačka stranka, konzervativna i socijaldemokratska. I već 20 godina prve dvije najjače na izborima se udružuju formirajući vladu, a treća agira iz opozicije. Finci, ne bez ponosa, govore o "demokraciji u konsenzusu".

No, mnogima je upravo toga konsenzusa dosta. Tri velike stranke su se ideološki toliko približile jedna drugoj da zapravo predstavljaju jedan euro-liberalni blok, kaže za Süddeutsche Zeitung politolog Ville Pernaa. Timo Soini, naglašava on, dao je glas onima koji jednostavno misle drugačije.

Autorica: Dunja Dragojević (DW, dpa, AP)

Odg. urednica: Marina Martinović