1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Politizacija školskog gradiva - trend u EU

Alexandra Scherle
19. oktobar 2017

Više patriotizma i religije – manje raznolikosti u tumačenjima: nastavni planovi u mnogim zemljama se razvijaju u tom smjeru. I u EU istraživači obrazovanja i nastavnici upozoravaju na opasnost od državne indoktrinacije.

https://p.dw.com/p/2m54k
Symbolbild Frustration Überforderung Schule
Foto: Fotolia/michaeljung

Djeca koja marširaju i vježbe iz gađanja vatrenim oružjem kao dio nastave – ono što za mnoge istočne Evropljane predstavlja mračno sjećanje na vrijeme komunizma, uskoro bi moglo da postane školska svakodnevica usred EU. U Mađarskoj je premijer Orban uputio Ministarstvu za odbranu i ljudske resurse zahtjev da do kraja ove godine razradi „program patriotskog i odbrambenog vaspitanja" koji bi treblo da postane dio nacionalnog nastavnog plana.

„Nacionalistička i vjerska indoktrinacija"

„Naše škole su pod kompletnom političkom i administrativnom kontrolom vlade i već sada liče na kasarne", kaže mađarski stručnjak za obrazovanje Peter Rado. Nacionalnokonzervativna vlada je 2011. počela da preuređuje čitav školski sistem i između ostalog je ukinula slobodno tržište za udžbenike. „To je zabrinjavajuće", kaže Rado. Nastavnici u toku jedne školske godine u okviru jednog predmeta smiju da koriste samo dva odobrena udžbenika.

U Rumuniji je ministar obrazovanja predložio da se u svakom predmetu koristi samo jedan udžbenik u toku jedne školske godine. Kritičari upozoravaju da ih to podsjeća na vrijeme prije 1989. kada je vladao diktator Čaušesku. Promjene udžbenika i nastavnih planova su problematične onda „kada se u školskoj nastavi određen pogled na svijet tretira kao opštevažeći", kaže Kristijane Brandau sa Instituta za međunarodno istraživanje školskih udžbenika u Braunšvajgu.

Peter Rado smatra da baš to važi za Mađarsku: „Nacionalistička i vjerska indoktrinacija su naveliko prevazišle nivo školskih udžbenika", kaže on za DW, ukazujući da, na primjer, više nema alternativa za vjersko vaspitanje: „Teoretski, kao zamjena za časove religije bi trebalo da služe časovi etike, ali, oni se sadržinski ne razlikuju".

Darvinova teorija evolucije je „prekomplikovana"

U vezi s tim, najpoznatiji je primjer Turske. Još od 80-ih godina, u turskim školskim udžbenicima je prisutan i kreacionizam. Sada bi Darvinova teorija evolucije trebalo da bude zastupljena samo još u redukovanoj formi, i to zato što je, kako je to saopštilo Ministarstvo obrazovanja u Ankari, „previše komplikovana" i „previše kontroverzna". Umjesto teorije evolucije, treba da se uvede novi predmet nazvan „Živa bića i životna sredina".

Hatidže Karahan je jedna od glavnih savjetnica turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana. U razgovoru sa DW ona je rekla da uklanjanje teorije evolucije iz nastavnih planova nije u suprotnosti sa naprednom orijentacijom turskih škola. „Zemlje imaju različite nastavne planove a kod nas se mnoge škole fokusiraju na tehničke predmete", objašnjava Karahanova. No, taj stav oštro kritikuju akademski krugovi i opozicija. „Uklanjanje jedne dokazane teorije iz nastavnih planova znači nepoštovanje znanja i nauke. Vlada AKP je tu teoriju zamijenila programom koji se temelji na šerijatskim principima". Kaže Boris Jarkadas, istanbulski poslanik najveće opozicione stranke CHP.

Kritičari strahuju da je riječ o pokušaju islamsko-konzervativne vladajuće stranke da omekša sekularizam u turskoj. Oni ukazuju da je na ovim nastavnim planovima predviđeno i da se manje uči o osnivaču moderne turske države Mustafi Kemalu Ataturku.

Turski školarci sa zastavama tokom jedne parade u Ankari
Turski školarci sa zastavama tokom jedne parade u AnkariFoto: Getty Images/AFP/A. Altan

Političari u udžbenicima iz istorije

U Rusiji, recimo, patriotsko obrazovanje odavno je dio obrazovne politike. Tako je, na primjer, udžbenik istoričara Andreja Suslova o Staljinovoj represiji proglašen „štetnim za zdravlje djece". Staljinova diktatura se u ruskim školama legitimiše kao neophodna u datim istorijskim uslovima. Kazneni logori i ubijanje kritičara režima se ne uklapaju u sliku heroja. Suslov sada pokušava da sudskim putem izdejstvuje da se njegova knjiga ukloni sa crne liste.

Jedna stara metoda koja je i danas aktuelna kada je riječ o pisanju knjiga iz istorije jeste glorifikacija ne samo nacionalnih heroja iz prošlosti, već i političara iz današnjeg vremena. Mađarski premijer Viktor Orban se tako u jednoj knjizi više puta citira kao da je nestranački otac nacije. Jedan njegov govor je odštampan i služi kao nastavni materijal iz kojeg učenici uče o izbjegličkoj krizi. Tu je Mađarska okarakterisana kao kulturno homogena zemlja koja, za razliku od bivših kolonijalnih sila, ne želi da se odrekne te homogenosti.

Dobri migranti, loši migranti

U jednom poljskom udžbeniku iz građanskog vaspitanja za sedmi razred, piše da „izbjeglice mogu djelovati pozitivno ili negativno – već prema tome odakle dolaze. „Migranti iz Ukrajine bi mogli da popune rupe na poljskom tržištu rada, dok bi ljudi iz drugih kultura i religija prouzrokovali napetost u društvu", citira varšavski profesor istorije Jacek Staniševski iz pomenutog udžbenika. „Ne znam da li da se zbog toga smijem iili da plačem", kaže ovaj pedagog angažovan u panevropskoj organizaciji nastavnika istorije Euroklio. Staniševski smatra da je povratak osmogodišnjoj osnovnoj školi, koju je nacionalnokonzervativna vlada stranke PiS ponovo uvela, loš: „To je baš kao ranije u komunizmu".

Orban u mađarskom udžbeniku
Orban u mađarskom udžbenikuFoto: DW/D.Nolan

„Moji đaci zaslužuju više od jedne perspektive"

U Poljskoj trenutno humanistički predmeti poput istorije dobijaju na značaju. To nije slučajno. „U novom poljskom nastavnom planu glavni princip je mi protiv ostalih, pogotovo kada je riječ o istoriji", kaže Staniševski. „Vlada hoće narativ u kojem se naš identitet definiše ograđivanjem u odnosu na druge – posebno u odnosu na Nijemce i Ruse".

I novi koncept nastave nacionalne istorije otvara razna pitanja. Od ove školske godine, u Poljskoj nastava istorije neće počinjati predavanjima o antičkim vremenima, već podacima o 10. vijeku kada je princ Mješko I osnovao poljsku državu i uveo je u hrišćanstvo. „Poslije toga učenici tokom godine upoznaju čitavu galeriju poljskih nacionalnih heroja", objašnjava Jacek Staniševski.

I pored promjena u nastavnom planu, Staniševski ne namjerava da promijeni svoju nastavu. „Moji učenici zaslužuju da upoznaju više od jedne perspektive", kaže. Za razliku od nastavnika u Mađarskoj, poljski nastavnici imaju mnoštvo udžbenika na raspolaganju i nisu u obavezi da koriste određeni udžbenik. Staniševski je optimističan: „Naivno je od vlade da pokušava da indoktrinira ljude. Jer, to ranije komunisti nisu uspjeli ni za pola vijeka".