1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Pomirljiva reakcija SAD-a

13. august 2009

Izgradnjom Berlinskog zida 1961. tadašnji Sovjetski Savez i Njemačka Demokratska Republika zecementirali su odnose sa Zapadom. Na to se očekivala žustra reakcija Sjedinjenih Država, ali su Amerikanci ostali na distanci.

https://p.dw.com/p/J8W5
Zastave Njemačke i SAD
Razlike, ali i savezništvoFoto: dpa
Heinrich von Brentano
Hajnrih fon Bretano u razgovoru sa američkim političarem Teodorom GrinomFoto: picture-alliance/dpa

Krajem 1960. Amerikanci su izabarali Džona F. Kenedija za predsjednika. Kenedi još nije bio položio zakletvu kada je tadašnji njemački ministar spoljnih poslova Hajnrih fon Brentano rekao:

„Čvrsto sam uvjeren da će izborom novog predsjednika Kenedija njemačko-američki odnosi ući u novu fazu, ali će i dalje počivati na istim osnovama.“

Junaci berlinskog vazdušnog mosta

Nekoliko mjeseci poslije, 13. avgusta 1961. Istočni Berlin je počeo da izoluje Njemačku Demokratsku Republiku od Zapada. Izgradnja Berlinskog zida bila je dio tih mjera. DDR i Sovjetski Savez nisu znali drugi način za zaustavljanje rijeka izbeglica koje su iz Istočnog Berlina bježale na Zapad. Samo u prvih sedam mjeseci 1961. godine iz DDR je pobjeglo 150.000 građana. Prethodnih godina otišlo je tri miliona ljudi. Radilo se o visoko kvalifikovanim mladim ljudima.

Džon Kenedi za govornicom u Berlinu
Trenutak u kojem je Džon Kenedi izgovorio istorijsku rečenicu: "Ja sam Berlinjanin!"Foto: picture alliance / dpa

Predsjednik SAD Džon Kenedi poslao je u podijeljeni Berlin generala Luciusa Kleja, junaka berlinskog vazdušnog mosta iz 48/ 49. i potpredsjednika Lindona Džonsona. Kenedi lično posjetio je Saveznu Republiku Njemačku 1963. godine kada je izgovorio istorijsku rečenicu:

„Ja sam Berlinjanin!“

Kenedijeva harizma je pomirila Berlince sa Sjedinjenim Državama. Kada je počela izgradnja Berlinskog zida, mnogi su računali na veće angažovanje SAD. Ali, Kenedijeva administracija, kao i njemački kancelar Adenauer, reagovali su pomirljivo. Znali su da je svijet na pragu nuklearnog rata.

U sljedećim godinama uvijek iznova dolazilo je do razočaranja i razlika u mišljenjima između SAD i Njemačke. Ali, Njemačka je ostala najbliži američki saveznik u Evropi. 1989. godine Njemačku je posjetio Džordž Buš Senior. Njemački kancelar Helmut Kol je tada naglasio:

„Slavimo 40 godina Savezne Republike Njemačke. Riječ je o 40 dobrih godina i mi nismo zaboravili da smo to postigli uz podršku naših američkih prijatelja.“

Slavlje ispred Brandenburške kapije 1999.
Ove godine obilježava se 20 godina od pada Berlinskog zida, a ovako je obilježena desetogodišnjica.Foto: picture alliance / dpa

9 novembra. 1989 srušen je Berlinski zid. Predsjednik Džordž Buš Senior je od početka bio jedan od najvažnijih zagovornika ponovnog ujedinjene Njemačke.

Autor: Miodrag Šorić/ ŽBŠ

Odg. urednik: Svetozar Savić