Pomno planirano ili spontano uvlačenje u katastrofu?

"Rat je odavno imao moć nad glavama koje odlučuju. Rat se činio dogovoren a povod koji je do njega doveo kao dobrodošao. Ubistvo austrijskog prijestolonasljednika i njegove supruge se ponekim stratezima dobro uklopilo u računicu. To posebno važi za odnos Franza Conrada von Hötzendorfsa prema depeši o atentatu u Sarajevu. Kao šef Generalštaba, on je među onima koji su bili njegovog ranga uživao glas 'aktiviste koji je uvijek spreman na agresiju'. U terorističkom napadu on nije vidio djelo pojedinca, fanatika već zavjeru i tako reći 'objavu rata Srbije Austrougarskoj'. Iako to u tom momentu nije bilo dokazano, Conrad je želio iskoristiti dvostruko ubistvo da bi, kako je to pet do šest godina ranije najavio, jednom zauvijek riješio srpsko pitanje", piše Frankfurter Rundschau i nastavlja:

"1913 godine Conrad je 25 puta tražio da povede rat protiv Srbije. S obzirom na stanje u kojem se nalazila vojska Austro-Ugarske, a ono je očito bilo mizerno, Conradovi verbalni napadi su bili dio tzv. kompenzirajuće strategije", piše između ostalog Frankfurter Rundschau. "Conradova računica svodila se na desetine hiljada ljudskih žrtava. Za američkog istoričara Seana McMeekinsa, koji je napravio rekonstrukciju događaja, je bilo jasno da Conradova hladnokrvna reakcija upućuje na to da je počelo odbrojavanje do rata. Za ovog američkog profesora, koji kao istoričar predaje u Istanbulu, također je potpuno jasno da je od pucnjeva u Sarajevu pa do generalne mobilizacije Austrougarske vojske koja je uslijedila nakon četiri sedmice, počeo nezaustavljiv proces odbrojavanja sve do 29. jula, kada su austrijski brodovi topovima sa Dunava počeli da bombarduju Beograd", piše ovaj dnevnik.

Ciljana provokacija

"Da li je ludilu zaista prethodio proračunati put ili se radilo o spontanom srljanju u katastrofu? Gerhard Hirschfeld i Gerd Krumeich su u svojoj zajedničkoj knjizi složni da tu nije bilo svjesno-proračunatog vođenja u evropski a kamoli u jedan svjetski rat. Tu tezu potkrepljuju rečenicom da su 'akcije i reakcije bile previše neodlučne, protivrječne i dijelom panične'. I pored toga što mnoge indicije idu tome u korist, ipak su posljedice tadašnjim akterima bile jasne. Anika Mombauer u svojoj knjizi 'Julska kriza' tako je citirala habsburškog diplomatu Alexandra Grafa von Hoyosa, koji je 15. jula izjavio: 'Ako dođe i do svjetskog rata, za nas to ništa ne mijenja na stvari'."

List dalje piše kako je posjeta austrijskog para Sarajevu spadala u niz ciljanih provokacija. "28. juni nije bio samo dan, na koji su se vjenčali Franz Ferdinand i njegova supruga Sofia, već je to bila i godišnjica bitke na Kosovu 1389. u kojoj su osmanlije porazile Srbe a ovi opet od tog dana napravili nacionalni praznik, jer se jedan jedini Srbin pokušao probiti kroz turske linije kako bi usmrtio sultana. Na taj dan, dan otpora, koji nije bio samo nacionalno već i vjerski naelektrisan, uprkos enormne i ekstremno velike napetosti, već je planiranje vožnje po Sarajevu bilo provokacija. Uraditi to, čak i uz najveće mjere obezbjeđenja, bilo je budalasto. A onda nastaviti još vožnju nakon prvog neuspjelog pokušaja atentata, kako bi u bolnici posjetili ranjenog oficira bilo je samoubilački", zaključuje Frankfurter Rundschau.

"Destruktivne demonstracije"

List Tageszeitung osvrće se na nedjeljne izgrede u Mitrovici: "U Prištini se akcija Srba kojom su saksijama cvijeća zabarikadirali glavni most u gradu vidi kao provokacija sa ciljem da se spriječi normalizacija odnosa. Vlada Kosova je zatražila od građana da budu mirni. Apelirala je na EU da pojača napore u cilju sprečavanja srpskih provokacija i hapšenja provokatora. Zatražila je i što brže uklanjanje barikada sa mosta. Ukoliko Brisel ne bude djelovao, onda će vlada Kosova u okviru Ustava poduzeti odgovarajuće mjere, saopšteno je iz Prištine.

'Park mira', koji su Srbi podigli na mostu na Ibru, napravivši barikade velikim saksijama sa cvijećem, očito je podignut uz saglasnost gradske uprave. Gradonačelnik sjevernog dijela Mitrovice Goran Rakić je izjavio da nikoga ne može da spriječi da izrazi svoje mišljenje. Dodao je da je 'Park mira' doprinos normalizaciji situacije u gradu, zatraživši od vlade u Prištini da dovede pod kontrolu svoju retoriku.

Direktor beogradskog Biroa za veze Marko Đurić osudio je 'destruktivne demonstracije uperene protiv mira'. Strani posmatrači političkih prilika u Prištini samo odmahuju glavom, čudeći se takvoj dvoličnosti. 'Srbi najprije podignu novu barikadu kako bi podijelili grad a onda pričaju o miru i saradnji'", kažu strani diplomati u razgovoru za Tageszeitung iz Berlina.

Organizovano skretanje pogleda u stranu

"U mnogim postkomunističkim zemljama još uvijek vladaju stare elite", piše Frankfurter Allgemeine Zeitung i pojašnjava: "Rumunsku novinarku Ondine Ghergut je prije dva mjeseca nagradila Ambasada SAD-a u Bukureštu za istraživačko novinarstvo koje se odnosi na političku korupciju i veze sa politikom koje imaju pripadnici bivše tajne službe Securite. Sada je ona u jednom sudskom procesu, na prvoj instanci, kažnjena sa 300.000 eura, jer je u svojim člancima uprljala javni ugled bivšeg državnog advokata, kojem se sada sudi zbog korupcije. Sa 400 eura, koliko iznosi njena mjesečna plata, ova presuda dođe poput prisilnog rada.

U petak prošle sedmice je bivši slovenački premijer Janez Janša počeo da izdržava dvogodišnju kaznu zatvora. Kriv je za korupciju, glasila je presuda suda u Ljubljani, koji je povrijedio njegova prava na odbranu i nije dopustio sagledavanje dokaza koji bi ga rasteretili krivice. U montiranom procesu, kako kaže, koji je protiv njega inscenirao bivši komunistički vojni sud u ExYu 1988, su se prema njemu odnosili fer i pravednije.

U Rusiji je na mjesto sovjetske diktature, došla plebiscitarna diktatura jednog predsjednika, koji antizapadnom i nacionalističkom retorikom osigurava podršku za svoju politiku agresije i destabilizacije susjednih država. U istočnoj i jugoistočnoj Evropi se iza demokratske fasade krije i vlada kartel postkomunističkih oligarha, koji su u svoj posjed uzeli države, partije i medije. Mislilo se da će novi pluralistički sistem uzajamne kontrole spriječiti stvaranje monopola moći. Mislilo se i da će decenijama uvježbani modeli ponašanja izbjegavanja konflikata u diktaturama biti potisnuti angažmanom civilnog društva a da će mediji kritički posmatrati proces obnove i ukazivati na devijacije. Očekivao se novi mirovni poredak u odnosima istoka i zapada Evrope.

U skladu sa tim očekivanjima i ignorirajući razvoj situacije Amerikanci i NATO su smanjili angažman u Evropi, što je za Putina bilo poput poziva na ponovno osvajanje izgubljenog terena i teritorijaI dok je baltičkim republikama, te Poljskoj, Češkoj, Slovačkoj i Mađarskoj unekoliko i uspjelo da obnove i refomišu stare elite, u Rumuniji, Bugarskoj, Sloveniji i Hrvatskoj one su ostale nedodirnute - u politici, ekonomiji, pravosuđu isto kao i u visokoškolskom sistemu i medijima", piše Frankfurter Allgemeine Zeitung.