Ponuda cijenjenoj instituciji

Razgovaraju dva profana u kafeteriji fakulteta.

– Jesi ti dobio mail juče iz Dekanata?

– Ne znam, nisam otvarao poštu. Je li nešto u vezi sa sjednicom?

– Nije. Nego iz banke...

– Šta iz banke?

– Pismo. Prvo iz dekanata, tri riječi, "S poštovanjem, Dekanat", a onda ispod toga dopis neke službenice banke, ili direktorice, u kojem dostavlja, u skladu s nekim dogovorom, ponudu za uposlenike fakulteta. "Ponuda proizvoda i usluga za uposlenike vaše cijenjene institucije."

– Pa šta je u ponudi?

– Šta misliš?

– Pa ne znam... Nude nam neke akademske kreditne kartice?

– Kakve bi to kartice bile?

– Pa isto kao šoping-kartice, samo te nisu za televizore nego za studijska putovanja na kredit, bez kamata. I knjige. Možda preko Amazona, neka verzija pay-pala... Ili za stručna usavršavanja. Ili za pristup bazama tekstova...

– Hladno, hladno... Hajde pogađaj dalje...

– Ili nam poklanjaju pretplatu na časopise, ako nešto...

– Hladno, hladno...

– Pa ne znam, ako nije to... Možda neki kredit, s manjom kamatom za profesore?

– Što bi profesori imali manju kamatu?

– Pa zato što im kredit manje treba. To ti je zakon ponude i potražnje. Imaju redovnu platu, pristojna je, znači manje im treba da se zadužuju. Potražnja manja, cijene dole...

– To ti je malo diskriminatorska priča. Svima treba kredit jednako. Nekome za polovan auto, nekome za novi stan. Svako ima jednako pravo na kredit. To ti je osnovno ljudsko pravo. Pravo na kredit.

– Znači, nije neki poseban profesorski kredit?

– Nije. Pogađaj dalje.

– Pa ne znam. Sad si me baš zadevero... Možda nam nude neku zlatnu kreditnu karticu?

– Kakvu zlatnu?

– Pa onu što imaš s njom razne popuste, putujuš biznis klasom, imaš povlastice na aerodromima...

– Što bi to profesorima nudili?

– Pa ne znam, da se pohvale kako su profesori njihovi klijenti...

– Što bi se time hvalili?

– Pa ja da sam bankar, ja bih rezonovao ovako: ti ljudi, profesori, imaju po 20 godina škole, neki rade na po tri, četiri fakulteta, uspjeli su ljudi u životu. Znači, pametni su. I eto, moji su klijenti. Kontaš? Najpametniji ljudi su izabrali našu banku. Šta će ti bolja reklama?

– A oni su najpametniji?

– Pa ko je pametniji? Ko ima više škole od njih? Oni su i naučnici, i stručnjaci, i članovi komisija, i ministri...

– Nije ni to.

– Onda ne znam šta je.

– Evo ti, pogledaj. Imam na telefonu...

– Šta je to? Letak neki?

– Aha.

– Za nenamjenske kredite?

–Nenamjenski, s namjenom. Slušaj ovo: "keš ili za refinansiranje postojećih obaveza, Kamatna stopa: već od 7,49% (EKS 9,51%)*, Vrsta kamatne stope: fiksna ili promjenjiva, Iznos kredita: do 50.000 KM, Rok otplate: do 10 godina, Naknada za obradu: već od 1,70% min. 70 KM*, bez naknade za kredite u svrhu refinansiranja postojećih obaveza, Primjer anuiteta*."

– Te zvjezdice su za nas?

– Koga?

–Uposlenike cijenjene institucije.

– Ne. To je ono sitnim slovima. Evo: "EKS – Različit procenat EKS-a za kreditne proizvode realizovane na području Republike Srpske i na područjima Federacije Bosne i Hercegovine i Distrikta Brčko proizilazi iz primjene propisa za navedena područja koja različito reguliraju način iskazivanja EKS-a, odnosno različito definišu troškove koji ulaze u izračun EKS-a. Za kredite, efektivna kamatna stopa je izračunata za maksimalan iznos kredita i maksimalan rok otplate. U izračun efektivne kamatne stope uključena je kamatna stopa na kredit, naknada za obradu kreditnog zahtjeva, naknada za vođenje kreditnog računa, trošak kupovine mjenica, naknada za vođenje Paketa računa za cijeli period otplate, te trošak osiguranja. U slučaju kredita obezbijeđenih hipotekom, u izračun efektivne kamatne stope na području Republike Srpske ulaze i troškovi osiguranja i ostali troškovi konstituisanja hipoteke, a na području Federacije Bosne i Hercegovine ulaze i troškovi osiguranja i troškovi konstituisanja hipoteke izuzev troškova notara."

– Pa kakve veze ima područje Republike Srpske s uposlenicima naše cijenjene institucije?

– Nikakve.
To ti govorim. Dobili smo iz Dekanata, službenom poštom, letak poslovne banke.

– Spam?

– Da. I sad ja s tim imam problem. Prije vidim ko mi šalje mail, pa ako je banka, osiguranje, kozmetika, reklama neka, šta god, ja to označim kao spam, i to mi više ne dolazi. A kako sad da Dekanat označim kao spam?