1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Poraz EU u vlastitom protektoratu

Mehmed Smajić13. oktobar 2014

Izbori u BiH su tema kojom se bave mediji na njemačkom jeziku. Ocjenjuje se da je u BiH zakazala EU, da zemlja zaostaje na putu u EU i da nacionalne stranke i dalje vode glavnu riječ.

https://p.dw.com/p/1DU5q
Foto: Klix.ba

„EU zakazala u svom protektoratu“, naslov je komentara Rüdigera Rossiga objavljenog u listu „Tageszeitung“.

„`BiH je udaljenija od Evrope više nego ikada. Nema napretka u potrebnim političkim i privrednim reformama, navodi se u dijelu domaće elite i međunarodnih organizacija u zemlji. Bosanska realnost je tužna: u zemlji je više političara nego u bilo kojoj drugoj državi u Evropi. Državna uprava je korumpirana i minimalno funkcioniše. S obzirom na gotovo potpunu deindustrijalizaciju se o privredi ne može ni govoriti. 44 posto građana BiH je bez posla. Posao pored lokalnih birokratija nude samo međunarodne organizacije – prije svih EU. EU nije samo trgovinski partner BiH. Bosanska politika se također određuje u Briselu. Bosna je već godinama protektorat EU. Ona je, a ne bosansko biračko tijelo, kriva ako u toj zemlji nema napretka“, smatra Rossig u listu „Tageszeitung“.

„Parlamentarnim i predsjedničkim izborima neće biti prevaziđene institucionalne blokade“, piše „Neue Zürcher Zeitung“.

Mnogo sastanaka bez konkretnih rezultata
Mnogo sastanaka bez konkretnih rezultataFoto: EU-Delegation Bosnien und Herzegowina

„U BiH su bez velike svjetsko-političke pompe održani predsjednički i parlamentarni izbori. Na političkom i privrednom paralizovanju izbori skoro da neće ništa promijeniti. Prije svega jer nacionalne partije, koje od kraja rata određuju pravac, više djeluju jedna protiv druge nego zajedno. Predstavnici tri etničke grupe slijede ciljeve koji se dijametralno ukrštaju: dok se Bošnjaci zalažu za jačanje državnih institucija, Srbi ne popuštaju u svom pravu na autonomiju, Hrvati također traže formiranje trećeg entiteta. Zvuči veoma komplikovano, ali je nažalost tako“, konstatuje NZZ i navodi da se pod takvim uslovima ne može razmišljati o zajedničkom domaćem tržištu. „U poređenju s Hrvatskom, koja je od jula 2013. godine članica EU i Srbije koja je u januaru počela pristupne pregovore, BiH sve više zaostaje. Međunarodni monetarni fond je zbog nedostatka reformi na sanaciji budžeta obustavio svoj program pomoći. Izolacija Bosne na svim poljima se nastavlja“, tvrdi NZZ.

Nacionalistička retorika

„Građani Bosne i Hercegovine su očito siti nesigurnih političkih odnosa. Najveća bošnjačka stranka, SDA, i njen predsjednik Bakir Izetbegović su po svemu sudeći pobjednici. Na hrvatskoj strani su odnosi snaga jasni, samo se kod Srba vodi tijesna borba“, piše između ostalog na internet stranici švajcarske radio-televizije SRF.

SRF javlja da bi Željka Cvijanović mogla biti prva žena u tročlanom Predsjedništvu BiH. „U predizboroj kampanji je preovladavala nacionalistička retorika, posebno u Republici Srpskoj. Tamo se za poziciju predsjednika RS-a ponovo kandidovao Milorad Dodik koji se zalaže za odcjepljenje RS-a od BiH i formiranje vlastite države. EU je pred izbore pozvala birače da glasaju za `pomirenje u srcu društva`. Zemlji je potreban `pozitivan zamah` kako bi prevazišla zaostatak za susjednim zemljama i napredovala na putu ka članstvu u EU. Slab privredni razvoj ponovo dolazi do izražaja nakon proljetnih poplava. Štete se procjenjuju na oko dvije milijarde eura, što je oko 15 posto bruto društvenog proizvoda“, piše SRF.

Neki od birača su na ovaj način iskazali svoje nezadovoljstvo političarima
Neki od birača su na ovaj način iskazali svoje nezadovoljstvo političarimaFoto: Klix.ba

Austrijski list „Standard“ piše da su izbori posebno zanimljivi u Republici Srpskoj. Tamo su rame uz rame u utrci dvije stranke, Dodikov SNSD i Tadićev SDS. „Jačanje SNSD-a bi moglo imati posljedice za cijelu zemlju. Dodik podržava zahtjev HDZ-a za stvaranjem trećeg entiteta u Hercegovini. U jednom nezavisnom izvještaju se u BiH, u kojoj stranke i nekoliko uticajnih familija zaposjedaju pozicije u upravi i pravosuđu, prije svega se kritikuje Državno tužilaštvo. Sudovi su u prvoj polovini 2014. godine potvrdili samo 23 posto optužnica. Sve druge, a neke i po nekoliko puta, vraćene su Državnom tužilaštvu zbog nedostataka. Također se navodi da je smanjen i broj optužbi zbog `zločina protiv čovječnosti`“, piše između ostalog u „Standardu“.