Poraz za Srbiju i Kosovo

List Neue Zürcher Zeitung piše o mogućim posljedicama neuspjelih pregovora između Srbije i Kosova:

„Očekivani uspjeh tokom pregovora u Briselu uz posredstvo Evropske unije je izostao. Srbija insistira da zadrži kompetencije za policiju i pravosuđe. Kosovo s druge strane odbija svaku vrstu ustupaka u zakonodavstvu i izvršnoj vlasti po modelu na Republiku Srpsku u Bosni i Hercegovini i insistira na tome da u područjima u kojima žive Srbi budu stacionirani isključivo kosovski vojnici. To opet za Beograd ne dolazi u obzir. Priština očigledno ne želi davati veće ustupke od onih predviđenih Ahtisarijevim planom iz 2007. na kome se zasniva kosovski Ustav. On predviđa dalekosežna prava za srbijansku manjinu, kada je naprimjer riječ o školstvu, zadravstvenoj zaštiti i kulturnim pitanjima.

Korak naprijed

Ipak, uprkos neuspjehu, dvije strane su se u nekim pitanjima zbližile. Ne smije se zaboraviti da su dva političara koja do nedavno nisu željela razgovarati jedan s drugim, sada pregovarala. Premijer Kosova Hašim Tači se kao komandant Kosovske oslobodilačke vojske borio za odcjepljenje od Beograda. Srbijanski premijer Ivica Dačić je u vrijeme raspada Jugoslavije bio glasnogovornik Socijalsitičke partije predsjednika Slobodana Miloševića i tada je branio nacionalističku ratnu politiku. Tači i Dačić su se kada su došli na vlast, na iznenađenje mnogih, pretvorili u pragmatičare, bar u nastupima u javnosti. Dačić je tokom pregovora napravio više ustupaka, nego što je to učinila bivša Vlada predsjednika Borisa Tadića, koja se smatrala demokratskom i proevropskom.

Napretci u odnosima između Srbije i Kosova postignuti su prije svega zahvaljući Evropskoj uniji. EU koja je u mnogim regionima izložena kritici, na Balkanu još uvijek igra važnu ulogu. Beograd i Priština žele što prije ući u njeno članstvo jer se nadaju većem broju stranih investicija i blagostanju. Za neuspjeh pregovora u Briselu obje strane bi mogle platiti visoku cijenu. Ako se dogovor uskoro ne postigne i Srbija i Kosovo će biti gubitnici,“ piše Neue Zürcher Zeitung.

Žalbe i apeli

Sporom oko učešća turskih medija u praćenju sudskog procesa desnim ekstremistima u Njemačkoj sada se bavi i Savezni ustavni sud.

List Tageszeitung iz Berlina analizira:

„Spor oko dodjele mjesta novinarima tokom praćenja suđenja članovima NSU-a došao je toliko daleko da je sada skoro nemoguće naći rješenje bez gubljenja ugleda. Glavni krivac je Viši sud u Minhenu koji tvrdoglavo odbacuje bilo kakav kompromis. Ali i turska Vlada ne postupa uzorno. Ostavlja utisak, da ne može zamisliti do kojih granica seže obim nezavisnosti njemačkih sudova. Ona sada traži da se u cijeli slučaj umiješa njemačka Vlada. Taj zahtjev se ne može ispuniti“, piše list Tageszeitung.

List Sueddeustche Zeitung piše o najavi turskih medija da će Saveznom ustavnom sudu Njemačke podnijeti tužbu, zato što turski novinari nisu dobili mjesto u sudnici za praćenje suđenja desnim ekstremistima, optuženim za ubistva ili pomaganje u izvršenju ubistava osam Turaka i jednog Grka:

„Nakon lista Sabah, podnošenje tužbe sada je najavio i Hürryet. Šef evropskog izdanja ovog lista Celal Öcan je izrazio nadu da će sud revidirati svoju odluku, prema kojoj turski mediji neće imati pristupa sudnici tokom procesa protiv članova desničarske terorističke skupine NSU. Sloboda mišljenja i informisanja u Njemačkoj treba važiti i za turske novinare”, citira list Süeddeutsche Zeitung odgovorne iz Sabaha.

Autorka: Belma Fazlagić-Šestić

Odgovorna urednica: Zorica Ilić