1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Porošenkova offshore veza u Njemačkoj

Eugen Theise25. maj 2016

U Ukrajini je sve veće neraspoloženje zbog offshore poslova predsjednika i njemu bliskih ljudi. Istraživanja koje je proveo Deutsche Welle na vidjelo iznose detalje o offshore kompanijama Petra Porošenka.

https://p.dw.com/p/1ItBA
Petro Porošenko
Petro PorošenkoFoto: Reuters/M. Dalder

Teško se može naslutiti da bi u rukama jednog istočnoeuropskog oligarha mogla da bude i tvornica škroba. No, u slučaju čokoladnog imperija Petra Porošenka je doista tako, ta sirovina mu je potrebna za njegove slatkiše. Ona je toliko važna da ju ne kupuje, već proizvodi u vlastitim tvornicama. Pored dvije tvornice u Ukrajini, u okviru Porošenkovog poduzeća je i još jedna u istočnoj Njemačkoj, saznaje Deutsche Welle.

Već 2011., kad je kupljena tvornica u Njemačkoj, postojale su špekulacije o Porošenku kao mogućem kupcu. Uslijed objavljivanja "Panama papira" je postalo jasno koliko su kompleksna vlasnička isprepletanja u slučaju Porošenka. Taj političar je svoj poznati koncern "Rošen" organizirao preko offshore kompanija. Kritičari kažu da je to uradio, između ostalog, i kako ne bi platio poreze. Porošenko to odbacuje. Prema njegovim navodima, njegove offshore kompanije imaju za cilj da njegovim poduzećem slatkiša upravlja jedan renomirani međunarodni odvjetnički ured za vrijeme njegovog predsjedničkog mandata.

DW istraživanja su, međutim, pokazala da korištenje offshore kompanija u poreznim oazama nije izuzetak kad je u pitanju poslovna praksa Petra Porošenka. Za to je dobar primjer njegove tvornice škroba u istočnoj Njemačkoj, iako ta tvornica s oko šest milijuna eura godišnjeg prometa i oko 100 uposlenika predstavlja tek mali dio u poslovnom imperiju ukrajinskog predsjednika.

Natpis Roshen
Rošen (Roshen) je jedan od najvećih proizvođača slatkiša u istočnoj EuropiFoto: DW/F. Hofmann

Glavno je ostati anoniman

Ta tvornica u Njemačkoj pripada poduzeću "Interstarch GmbH" (Interstarch d.o.o.), a tim poduzećem, kako je saznao DW, upravlja Porošenkova tvrtka "Interstarch Ukrajina". Formalno se taj njemački d.o.o., kako pokazuju isječci iz trgovačkih registara, nalazi u vlasništvu jednog društva s Cipra čiji pravi vlasnik je opet jedna tvrtka na britanskim Djevičanskim otocima. Ta ispreplitanja prikrivaju vlasničke odnose što bi se moglo iskoristiti za porezne olakšice. Na pitanja DW-a o njegovom odnosu prema dotičnim offshore kompanijama ured predsjednika nije dao odgovor. Njegovi poslovni savjetnici su nam kazali da ta mreža poduzeća nije u vlasništvu Porošenka i istaknuli da je za to ovlašten dotični Serhij Zajcev koji je, kako kažu, "neovisni poduzetnik" i Porošenkov poslovni partner.

Ali pogled u registar poduzeća na Cipru i u Nizozemskoj prikazuje drugu sliku. Zajcev je ne samo zamjenik generalnog direktora Porošenkovih Rošen-pogona, već je i direktor offshore kompanija preko kojih se treba na privremeno upravljanje staviti kompaniju Rošen. "Panamski papiri" su ukrajinskog predsjednika otkrili kao gospodarski ovlaštenu osobu za taj splet poduzeća koji vodi sve do Djevičanskih otoka. Tamo je registrirana i tvrtka Euro Business Investments LTD koja - preko međupostaje Cipra - kontrolira njemačku tvrtku Interstarch GmbH.

Sami sebi posuđuju novac i štede na porezima

Djevičanski otoci su, prema navodima Tax Justice Network-a, jedna od najvažnijih poreznih oaza na svijetu. Tu se ne surađuje sa stranim poreznim upravama, nema registara poduzeća u koja bi se moglo imati javni uvid. Jesu li Porošenkova poduzeća na taj način organizirana kao offshore tvrtke?

Pšenično polje
Porošenkove tvornice pšenicu prerađuju u škrob. Dvije tvornice su u Ukrajini, jedna u Njemačkoj.Foto: IRNA

Zakonski gledano je ukrajinski predsjednik obvezan javno iznijeti imovinsku karticu. Porošenko je naveo da nije imao nikakvih prihoda iz inozemstva otkad je na predsjedničkoj funkciji. Ali to nije mogao ni imati ako je njegov stari prijatelj Zajcev doista preko tvrtke na Cipru vlasnik tvornice u Njemačkoj. Nejasni, međutim, ostaju vlasnički odnosi na kraju lanca poduzeća na Djevičanskim otocima. O tome se Porošenkovi savjetnici iz odvjetničkog ureda specijaliziranog za ekonomiju ICU nisu izjašnjavali. Samo su kazali da postoji ugovor o upravljanju između Porošenkove tvrtke Interstarch Ukrajina i njemačke Interstarch GmbH.

Pored potpune anonimnosti, konstrukcija offshore tvrtki pruža još jednu prednost: porezi se mogu smanjiti. Novac za njemačku tvornicu - 35 milijuna eura - je Interstarch GmbH dobio kao kredit od svoje ciparske majke kompanije Camarin Limited. Ukrajinski investitor je, dakle, sam sebi posudio novac. I to izgleda uz veliku kamatnu stopu, kako se može vidjeti iz godišnje bilance. Jer od 2011. godine je godišnje oko dva milijuna eura kamate ubrala ta ciparska tvrtka.

Takve kamate se prema njemačko-ciparskom ugovoru o oporezivanju ne oporezuju. Uobičajeni model uštede poreza, pojašnjava u razgovoru za Deutsche Welle financijski stručnjak Hans-Lothar Merten. U svojoj knjizi "Porezne oaze", koja je postala bestseler, on opisuje mnoge takve porezne rupe. I njemački koncerni koriste takve mogućnosti, kaže taj publicist i ekonomist: "To je sasvim legalno. Ali ono što se s tim radi je često ilegalno." Merten upućuje na to da se takve konstrukcije često koriste i za pranje novca.

Teku daljnji milijuni

Interstarch godinu za godinom prikuplja nove dugove u ciparskoj majci kompaniji. Krajem 2014. su dugovi iznosili 44 milijuna eura. A ipak je uprava pogona u Interstarchu u lipnju 2015. najavila daljnje investicije vlasnika u visini od 25 milijuna eura.

Logo ureda Mossack Fonseca
Odvjetnički ured Mossack Fonsec u Panami je po nalogu Porošenka osnovao offshore kompanije na Djevičanskim otocimaFoto: Reuters/C. Jasso

Ta tvrtka se u svom godišnjem izvješću žali na niske cijene nabavke za škrob i visoke cijene pšenice. To je 2014. godine dovelo do skoro šest milijuna eura gubitka. Ipak je planirano da se u narednih pet godina prošire proizvodni pogoni. Ukrajinski investitor sam sebi očito i dalje posuđuje novac u Njemačkoj. Na taj način sve više novca od kamata završava na bankovnim računima offshore tvrtki. A njemačka porezna uprava od toga nema ništa, jer bez dobiti, nema ni poreza na dobit kojega se treba platiti državi.