070411 Portugal EU Finanzhilfe

Mir u Lisabonu bio je lažni mir. Iza kulisa vodile su se žestoke rasprave oko toga mora li Portugal pod takozvani finansijski kišobran spasa EU. Vlada je neprestano ponavljala da joj nije potreban taj novac. Međutim, portugalski premijer José Sócrates sinoć je promijenio mišljenje i rekao: „Portugalske banke i kompanije uvidjele su da je njihov rejting tako nizak kakav nikada nije bio. To je dovelo do toga da Portugal mora da zatraži finansijsku pomoć – za naše banke i za cjelokupnu privredu“.

Zemlji je ponestalo novca. Nakon što parlament nije prihvatio vladin program štednje, agencije za procjenu boniteta znatno su snizile rejting Portugala. „Situacija je dramatična za našu zemlju. Nakon svih alternativa koje sam razmotrio i nakon svih razgovora koje sam vodio uvjeren sam da bi se situacija samo dodatno pogoršala“, izjavio je Sócrates.

Šta se u svakodnevici događa najbolje je objasnio Ricardo Espirito Santo, predsjednik upravnog odbora banke Espirito Santo: „U situaciji smo u kojoj banke trpe gubitke. U sadašnjim okolnostima više ne možemo da odobravamo kredite javnim kompanijama ili državi“.

Portugal ipak nije mogao izdržati

Smatra se da je do izbora u junu Portugalu potrebno petnaestak milijardi eura, mada analitičari procjenjuju da će ukupno biti potrebno do 80 milijardi eura pomoći. Predsjednik Evropske komisije i bivši portugalski premijer José Manuel Barroso poručio je u saopštenju da će zahtjev Portugala "biti proslijeđen i obrađen što je prije moguće".

Članice EU dugo su vršile pritisak na Lisabon da prihvati pomoć, u nadi da će tako spriječiti da se dužnička kriza proširi na još više zemalja. Portugal je tokom prošle godine odbijao pomoć strahujući da će uslovi ogromnog zajma iziskivati mjere štednje tokom niza godina i sniziti životni standard u ionako jednoj od najsiromašnijih zemalja zapadne Evrope. Uzrok finansijskih problema Portugala je nizak privredni rast u prethodnoj deceniji, u prosjeku 0,7 odsto godišnje. U istom periodu Lisabon je nagomilao ogromne dugove kako bi finansirao zapadnoevropski standard, ocenjuje agencija AP. Na kraju je izgubio povjerenje kreditora, a investitori su tražili ogromne kamate na zajmove zemlji koju su smatrali rizičnom.

Autor: Dan Hirschfeld/AP/Nenad Briski

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić