Merkel u Švedskoj, Estoniji i Litvi

Da će kriza na Kavkazu te odnos Europske unije i NATO-a prema Moskvi biti središnja tema susreta kancelarke Merkel s domaćinima u Stockholmu, Talinu i Vilniusu, u Berlinu je u međuvremenu i službeno potvrđeno. No, polazišta za razgovore ne mogu biti različitija. Dok su Estonija i Litva – zajedno s Letonijom i Poljskom – za vrijeme nedavne ruske intervencije demonstrativno izrazile podršku Gruziji, a Švedska prošlog tjedna zamrzla vojnu suradnju s Moskvom, Njemačka je u osudi poteza Kremlja i optužbama za eskalaciju konflikta na Kavkazu ostala relativno suzdržana. Razmimoilaženja ne mogu biti očitija, koliko god se glasnogovornik njemačke vlade Thomas Steg trudio sačuvati privid sloge: "O podjelama ne može biti govora. Polazimo od toga da će i idućih dana i tjedana biti moguće zauzeti zajednička stajališta."

Posjeta u pravo vrijeme?

No, ona se trenutno ne naziru. Tako Estonija i Litva, također bivše sovjetske republike koje od prije četiri godine i same pripadaju NATO-u, zahtijevaju hitan prijem Gruzije u članstvo Sjevernoatlantskoga vojnog saveza. Njemačka, doduše, načelno nema ništa protiv toga, ali ne želi ubrzavati proces pridruživanja. S druge strane želja Berlina za nastavak dijaloga s Moskvom u Švedskoj, Estoniji i Litvi nailazi na priličnu odbojnost. Drugim riječima, kancelarka Merkel i njezini domaćini su po pitanju budućeg odnosa Europske unije i NATO-a prema Rusiji trenutno izrazito upućeni jedni na druge. Utoliko posjet šefice njemačke vlade trima zemljama na Baltičkom moru, premda dogovoren još mnogo ranije i s drugim tematskim težištima, dolazi u pravo vrijeme.