1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Posljednja epizoda antibosanskog djelovanja

24. mart 2011

Karađorđevo je samo jedna epizoda u dugotrajnom procesu razaranja bosanskog društva, ističu historičari i zvaničnici u BiH, analizirajući političku i historijsku dimenziju razgovora Milošević-Tuđman iz 1991.

https://p.dw.com/p/RBNj
BiH u avnojevskim granicama bila je mnogima trn u oku

"Razaranje Bosne ne započinje ni sa Slobodanom Miloševićem ni sa Franjom Tuđmanom. Oni su dva važna tragična igrača u dugom poduhvatu uništavanja ove zemlje, njenog društva i kulture, koje seže i u 19. stoljeće", kaže predsjednik Foruma "Bosna" prof. Rusmir Mahmutčehajić.

On ističe da je "pluralno bosansko društvo bilo anomalija u srpskoj i hrvatskoj ideologiji". "Ideologije negiranja i razaranja Bosne ostale su i nakon Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca te Sporazuma Cvetković-Maček, a kada su mehanizmi zaštite bivše SFRJ oslabili, na scenu stupaju dva nova igrača istog poduhvata, Milošević i Tuđman", kaže prof. Mahmutčehajić.

"Zato je razumljivo što je u središtu njihove obuzetosti srpskom i hrvatskom nacionalnom ideologijom Bosna", kaže Mahmutčehajić, konstatirajući da su, prolazeći kroz stoljeća razaranja i osporavanja, bosanske snage bile pometene i nedovoljno pripremljene da se tome efikasno suprotstave.

Kontinuitet velikodržavnih politika

"Ono što danas vidimo kao blokiranu zemlju, državu u kojoj postoje različite vrste razarateljskih djelovanja, osporavanja itd., nije ništa drugo do prisutnost tog starog nasljeđa, a time i poduhvata Tuđmana i Miloševića u posljednjoj epizodi antibosanskog djelovanja", kaže prof. Mahmutćehajić.

Haris Silajdzic
Haris Silajdžić: Nastavak projekta "Velike Srbije"Foto: DW

Razgovori u Karađorđevu su, i prema mišljenju predsjednika Stranke za BiH i bivšeg člana Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića, nastavak projekta stvaranja "Velike Srbije". "Etnizacija prostora, projekti na akademskom, političkom, medijskom i drugim planovima bili su očigledni", kaže Silajdžić.

"BiH je tada prijetio rat i najbolje je bilo sačuvati Jugoslaviju sa republikama koje su manje ili više samostalne. Alija Izetbegović je djelovao u tom pravcu zajedno sa Kirom Gligorovim, ali taj plan nije uspio jer je već tada bila zarctana podjela BiH na etničkom principu. Taj princip do danas nije napušten i to je ishodište svih naših problema", ističe Silajdžić.

Posljedice dogovora u Karađorđevu

Razbijanje BiH po etničkom principu ima svoje posljedice. "Agresija na BiH je izvršena sa ciljem zauzimanja teritorija. Počinjeni su genocid i etničko čišćenje teritorija na kojima je trebalo osnovati 'Veliku Srbiju', dok je Franjo Tuđman s druge strane nastojao popraviti granice Hrvatske", kaže Silajdžić za Deutsche Welle.

Silajdžić ističe da međunarodna zajednica nije zainteresirana za pomirenje nacionalnog i građanskog principa u BiH u mjeri u kojoj se tome nadao. "Treba zaustaviti etnizaciju i etnički fundamentalizam koji je zavladao zahvaljući etničkom principu na kome je od početka zasnivano rješenje u BiH i bivšoj Jugoslaviji, što je bio pogrešan princip", upozorava Silajdžić.

Stjepan Kljujic
Stjepan Kljujić: Najsramniji trenutak u istoriji HrvataFoto: DW

"Dogovor u Karađorđevu je najsramniji trenutak u historiji Hrvata", kaže za Deutsche Welle prvi predsjednik HDZ-a BiH i bivši član Predsjedništva BiH Stjepan Kljujić. "Franjo Tuđman je taj sporazum, od nas koji smo bili za integralnu BiH, krio. Međutim, jednom mi je u povjerenju rekao da mu je Milošević dao Cazinsku krajinu. Rekao sam mu 'gospodine predsjedniče, to niti je vaše niti Miloševićevo. To je isto kao kad bih ja vama danas dao Sardiniju'", kaže Kljujić.

Bivši predsjednik HDZ-a BiH smatra da je Karađorđevo politički promašaj, ali da je Srbija, koja je izgubila ratove devedesetih, Kosovo, status Srba u Hrvatskoj, pa i dominaciju u Vojvodini, "dobila pola Bosne kao nagradu". "Zato se danas Boris Tadić, Vojislav Koštunica i Tomislav Nikolić grčevito hvataju za Republiku Srpsku, jer im je to jedini ratni trofej", kaže Kljujić.

Milošević i Tuđman igrači međunarodne zajednice?

Banjalučki profesor i politički analitičar Miodrag Živanović dogovor u Karađorđevu vidi kao profiliranje nove uloge međunarodne zajednice na Balkanu, nakon pada Belinskog zida, a Tuđmana i Miloševića kao njene "glavne igrače".

"Tuđman i Milošević su proizveli ono što je za naše prostore bilo izuzetno pogubno, a najteže za BiH, koja je ostala raspolućena između Zagreba s jedne i Beograda s druge strane. Na žalost, račun Karađorđeva je bio isuviše velik, prije svega u ljudskim životima, a potom i razaranjima materijalnih dobara u regiji, posebno u BiH", kaže Živanović.

Prof. Rusmir Mahmutćehajić upozorava da se projekat razgradnje bosanskog društva nastavlja i danas, zbog čega je BiH i dalje faktor nestabilnosti u regiji. Odgovornost za to, prema njegovim riječima, snose etnonacionalne elite u Beogradu i Zagrebu, nastavljajući staru politiku, čiji su simboli u našem dobu Slobodan Milošević i Franjo Tuđman.

Autor: Samir Huseinović, Sarajevo

Odg. urednik: Zorica Ilić