Povećanjem poreza do otpuštanja radnika?

Novim izmjenama Zakona o doprinosima ukupna stopa doprinosa na bruto platu u RS povećana je sa 28 na 30,6 odsto. Iako se istovremeno izmjenama zakona o porezu na dohodak, koji će građani plaćati predviđa smanjenje sa 10 na 8 odsto to u praksi znači samo goru poziciju za radnike. A evo i zašto. Prelazak obračuna poreza sa neto na bruto plate podrazmijeva smanjenje oporezovane plate svih građana za 2 odsto dok će se na kraju godine oporezivi dio umanjiti za iznos od 3600 maraka, koliko iznosi limit neoporezivog dijela plate. Međutim povećanjem poreza na doprinose privrednici će biti u situaciji da na istu platu, koju su do sada isplaćivali radnicima uplaćuju više novca na ime doprinosa u entitetsku kasu. To je, kaže predsjednik sindikata RS Ranka Mišić udar isključivo na džepove radnika: “To nisu izdvajanja ni poslodavaca, ni tamo nekih ljudi. Ovo je direktno sa leđa radnika, radili oni u privredi, radili oni u zdravstvu. Dakle bruto plata, zarada radnika je radnička plata, to je ono što je radnik zaradio. I svako opterećenje pa i za 0,1 posto je opterećenje. Mislim da ovdje postoji opravdan strah i bojazan.”

Otpuštanje radnika?

Opravdan strah prisutan je kod privrednika. Posebno se to odnosi na tekstilnu industriju koja poslednjih godina pokušava da se izbori sa konkurencijom. Najmanje plate upravo imaju tekstilci i kreću se od 250 do 450 maraka. Predsjednik Udruženja tekstilaca Prijedora Elizabeta Josipović kaže da je novi obračun doprinosa na bruto platu poguban i za malo preostale privrede kao i nedavno povećanje najniže cijene rada na 320 maraka.: “Je li zbilja niko ne vidi ovu situaciju, je li ikome stalo do tog radnika da on uopšte živi i radi. Ovo je udarac nama svima da mi sada bez ikakvog trunka savjesti kažemo `meni će ostati samo 3 radnika evo vam ovih svih 500` ili ne znam...Je li to sada javni poziv da mi ugasimo radna mjesta?”

“Liječenje se mora platiti”

U Vladi RS tvrde da su se čak odrekli dijela prihoda kako bi se više novca slilo u fondove posebno za penzionere i zdravstvo u koje će se sada izdvajati 17 odnosno 11,5 odsto. Ministar finansija Aleksandar Džombić: “ Nama svima bi najradije bilo da ne izdvajamo u zdravstveni sistem sredstva, da dobijemo veću platu a kada se razbolimo onda hoćemo pravilnu njegu i pravilnu zaštitu. Ako hoćemo takav sistem moramo da vodimo računa i kod isplate svojih plata.”

Ne treba sve stavljati u isti koš

Istovremeno povećanje najniže plate u RS sa 250 na 320 maraka najmanje će osjetiti zaposleni u privredi jer je neizvjesno koliko će preduzeća preživjeti krizu koja je već stigla. “Ono što potrošiš dužan si nadoknaditi. I ovi porezi…zatajiti milione, neću reći milijarde koje ostvaruju a neko nema hljeba. I opet varaj narod i društvo i svakog živog.” , “ Ako će to značiti jedan iskorak naprijed onda je dobro.” , “Samo da novac ode u prave ruke.” , “Vlade bi trebale socijalni program da donesu. Da se ne stavljaju ljudi u isti koš. I onaj koji ima platu 2 hiljade maraka i onaj koji ima 100 maraka.”Nedavno je i parlament Federacije BiH donio zakon kojim se propisuje jednistvena stopa oporezivanja od 10 odsto. U praksi to znači da se od bruto plate oduzme 31 posto doprinosa nakon čega i 300 maraka neoporezivog dijela. Taj rezultat predstavlja osnovicu za obračun poreza od 10 odsto. Za razliku od Federacije u RS se oporezuje bruto plata za 8 odsto, fond PIO 17, zdravstveni sistem 11,5 te 11,4 odsto za dječiju zaštitu.