Povećati plaće kako bi se ublažila kriza

Kriza u eurozoni može se prevladati samo ublažavanjem mjera štednje. U eurozoni će se situacija poboljšati tek kada se ukinu drastične mjere štednje. To je mišljenje stručnjaka iz Instituta za makroekonomiju i istraživanja konjunkture (IMK) zaklade Hans Böckler bliske sindikatima. "Prestrogi programi štednje u zemljama zahvaćenima krizom povećali su zaduženja umjesto da ih smanje", ukazuje direktor IMK-a Gustav A. Horn. Prema istraživanjima tog instituta, uzrok presporog oporavka kriznih država nije nedovoljna proračunska disciplina, nego pretjerana štednja koja koči gospodarski rast.

Strategija štednje doživjela neuspjeh

"Službena linija u Europi je do sada bila da se jedan ušteđeni euro s 50 centi odražava na gospodarski učinak. To ne bi imalo neke veće negativne posljedice, to bi ustvari trebalo dovesti do uspjeha te politike", objašnjava Horn. No, umjesto toga se jedan ušteđeni euro na gospodarski učinak odražava najmanje dvostruko, ako ne i više. Drugim riječima, kada država uštedi jedan euro, gospodarstvo taj manjak investicija osjeti tako da zaradi barem dva eura manje. U međuvremenu je do tog zaključka došao i Međunarodni monetarni fond.

"Moramo priznati da je ta strategija doživjela neuspjeh", smatra Horn i zato traži promjenu europske gospodarske politike. Prema njegovom mišljenju, da se ne bi i dalje ugrožavali gospodarski rast i zapošljavanje, u kriznim zemljama se trebaju ublažiti mjere štednje i istovremeno produžiti rokovi za njihovu provedbu.

Prijedlozi koje vlada u Berlinu ne prihvaća

Istovremeno bi države koje imaju financijske mogućnosti trebale poticati gospodarski rast odgovarajućom poreznom politikom i mjerama zapošljavanja kao i povećanjem investicija. "Europi bi bilo od pomoći kada bi plaće u Njemačkoj idućih godina bile veće od prosjeka u eurozoni", procjenjuje Horn. On preporučuje rast plaća od tri posto godišnje u svim branšama. Jer, veće plaće će povećati i potrošnju na domaćem tržištu pa će to dovesti i do povećanja uvoza u Njemačku odnosno do povećanja izvoza zemalja u krizi.

IMK podržava i osnivanje privremenog fonda za vraćanje dugova eurozone. To pak i dalje odbija njemačka vlada. Savezni ministar gospodarstva Philipp Rösler ističe: "To bi na kraju dovelo do preuzimanja dugova drugih zemalja, a to pravno nije moguće. Osim toga, time bi nestao i poticaj za poboljšanje vlastite konkurentnosti na međunarodnom tržištu."

Autorice: Sabine Kinkartz / Andrea Jung-Grimm

Odgovorna urednica: Marina Martinović