Povratak bosanskom porijeklu

Bilo je impresivno vidjeti koliko simpatizera ima autor, koji u svakom intervjuu u svjetskim medijima naglašava da je porijeklom Bosanac i da su glavni junaci njegove čuvene "Tetralogije monstruma" rođeni u ratnom Sarajevu. Stotine ljubitelja njegove umjetnosti napravili su red kroz dva sprata knjižare i na ulici ispred nje da im na prvu stranicu novog ili nekog od ranijih albuma stavi potpis. Na omotu "Animal'z" pisalo je "SARAJEVO - petnaestogodišnjica Kulturnog centra "André Malraux".

Podrška u najgore vrijeme

Bio je to povod i da se bosanskohercegovački ambasador u Francuskoj Almir Šahović, obrati skupu. On je odao priznanje Bilalovoj umjetnosti i izrazio zahvalnost Francisu Buebu. "Bila je potrebna izuzetna hrabrost da se u najgore ratno vrijeme u Sarajevu otvori francuski kulturni centar. Ta institucija je u to teško vrijeme omogućavala građanima Sarajeva da makar za koji trenutak zaborave situaciju u kojoj su i pokušaju razmišljati o normalnom životu. Danas, petnaest godina nakon otvaranja, Centar i dalje igra veoma važnu ulogu u podršci našoj zemlji i njenim građanima," rekao je ambasador Šahović.

U svom obraćanju skupu Francis Bueb je zahvalio Bilalu što je objavljivanje svog novog ostvarenja povezao sa petnaestogodišnjicom sarajevskog Kulturnog centra, čiji je gost u više navrata bio.

Svoju "Tetralogiju monstruma" Enki Bilal je stvarao punih 12 godina. Inicijalni siže bio je sumračan i surov: raspad bivše Jugoslavije i stradanje Sarajeva. Naredni tomovi odvode junake, koji su rođeni usred bombardovanja Sarajeva, u apokaliptički svijet kojim vlada nasilje i zlo. U novom albumu "Animal'z" taj svijet je već post-apokaliptički. Znači li to da je njegova vizija budućnosti lišena svake nade i dobra, bilo je prvo pitanje u intervjuu, koji je nakon promocije Enki Bilal dao za radio "Deutsche Welle".

"Ne, uopšte ne. Rat u bivšoj Jugoslaviji bio je strašan, monstruozan, ali treba gledati dalje. Stvaralac mora tragati za nekom perspektivom, nekim novim mogućnostima. Za sebe lično mislim da sam na tom putu. "Animal'z" je futuristički western koji se zbiva nakon planetarne klimatske katastrofe. Voda za piće je u tom svijetu bogatstvo i opsesija. Taj problem nisam ismislio. Problemom nedostatka pijaće vode već se bave naučnici. Moj Animal’z je bajka, a bajka ne može biti potpuno pesimistična. U bajci, kao i u poeziji, uvijek ima optimizma. Radio sam ovaj album kao što se stvara poezija."

Životinja kao partner čovjeka

Pitanje: Tema vašeg novog albuma mogla bi se formulisati kao zlo koje je pričinjeno planeti i kao njen revolt zbog toga. Poznati francuski antropolog Claude Lévi-Strauss je rekao da je svijet nastao bez čovjeka, a da čovjek sve čini da taj svijet i nestane bez njega. Nije li ta misao bliska temi vašeg novog albuma?

Bilal: Na žalost, da. Najinteligentniji sisavac ove planete, čovjek, pričinio je previše gluposti, uzročnik je najvećih drama i katastrofa, nanosi zlo samom sebi. Toga najzad postajemo svjesni, poslije krvavog, agresivnog XX stoljeća. Ta svijest neće zaustaviti pogoršavanje stanja na planeti, ali može barem usporiti proces koji je daleko odmakao. Nove generacije mogu svojom lucidnošću učiniti da prevlada nada i ljudski i planetarni interes. U svoju priču sam uveo životinju kao partnera čovjeka. Ravnopravnog partnera. Uvijek smo životinje smatrali neuporedivo manje vrijednim od čovjeka. A ja mislim da bi nam životinje trebalo da budu primjer. Morali bismo biti skromniji u odnosu na njih. One o opstanku znaju mnogo više od čovjeka.

Pitanje: Svjetski poznata "Tetralogija monstruma", bar njen početak, inspirisana je ratom u Bosni i Hercegovini i sudbinom Sarajeva. Da li ta činjenica ima relaciju sa vašim bosanskim porijeklom? Kakav je vaš odnos prema Bosni, nakon pola stoljeća života u Francuskoj?

Bilal: Rat me je na izvjestan način vratio mom bosanskom porijeklu, po ocu. Da se nije desio taj surovi rat, bio bih vjerovatno građanin svijeta, koji s vremena na vrijeme dođe u Sarajevo, Beograd, na dalmatinsku obalu, u Dubrovnik, kao turist koji ima nekog sentimenta za to podneblje. Međutim, taj rat se zbio i Sarajevo je postalo amblem barbarstva i ludila kojem je bilo izloženo. To me je ponovo približilo i povratilo njemu. Vratio sam se u Sarajevo, obnovio uspomene iz djetinjstva i Sarajevo je postalo simbol stradanja. To sam želio iskazati na početku prvog toma svoje tetralogije "Spavanje monstruma". Ono troje siročadi i bombe po Sarajevu, to je za mene početak jednog svjetskog stradanja, kataklizme. Jugoslavija, zatim Bosna i Sarajevo su jedan mikrokozam, ali odigrava se isti proces na nivou planete. I čovjek je uvijek pokretač zla. Iz tih sam razloga krenuo od nečeg malog, od mikrokozmosa, koji je bolnički krevet sa tri novorođenčeta u Sarajevu, a otud - do velikih razmjera, do prijeteće svjetske katastrofe.

Autor: Dževad Sabljaković

Odg. urednica: Belma Fazlagić-Šestić