Povuci potegni u trouglu Inzko-Dodik-Solana

List podsjeća da je Visoki predstanik u BiH Valetin Incko (Inzko) u subotu (20.06.) poništio sporne odluke Narodne Skupštine Republike Srpske (NS RS) o prenosu ovlasti sa entiteta na državu nakon što Skupština nije ispoštovala njegov ultimatum da sama povuče sporne zaključke. Incko je na taj način posegnuo za korištenjem Bonskih ovlasti navodeći da su sporni skupštinski zaključci u suprotnosti sa Dejtonskim mirovnim sporazumom.

„Glavne konce u napadima na Incka ima premijer RS Milorad Dodik. Nacionalistički političar iz Banja Luke već godinama radi na mogućoj autonomiji Republike Srpske i shodno tome na postojanju minimalnih kompetencija državne vlade, naročito jer strahuje od dominacije Bošnjaka, koji su mnogobrojniji, na državnom nivou, a time i od smanjenja svoje moći. Dodik ponavlja svoje zahtjeve za ukidanjem Ureda visokog predstavnika i naglašava da on neće ispunjavati zapovijesti međunarodnog izaslanika. Posljednju odluku svog protivnika Incka Dodik je u jednom saopćenju označio kao narušavanje osnovnih demokratskih sloboda. Pa, ipak ova odluka za njega ne mora biti potpuno nezgodna. Ovaj lukavi taktičar tako će sada glasnije navoditi svoj stari argument o navodnim prijetnjama za Srbe iz inozemstva što bi moglo povećati broj njegovih pristalica i njegovu moć srazmjerno ojačati,“ piše Neuer Zuercher Zeitung. Ovaj list dalje navodi da EU nije u interesu eskalacija političkih problema u BiH, no i da je štampa u zemlji posljednjih dana pisala o neslaganju između povjerenika za vanjsku i sigurnosnu politiku EU, Havijera Solane i Visokog predstavnika Valentina Incka, odnosno da se Solana do posljednjeg trenutka protivio posezanju za bonskim ovlastima sve dok SAD nisu zatražile nedvosmisleno jasan znak pritiska na Banja Luku.

Bez 100% podrške

„U nezvaničnom razgovoru sa novinarima sa njemačkog govornog područja sredinom prošle sedmice prije nego što je još bio donio svoju odluku, Incko nije pokušao zatajiti neslaganja sa EU. 'Brisel u suštini zahtijeva političko rješenje,' rekao je Incko. No, on je rekao i kako je ubijeđen da su svi pokušaji političkog pronalaska rješenja proteklih sedmica iscrpljeni. On je također rekao kako je u posljednje vrijeme usamljen u obavljanju svog posla i kako ne može računati da će uvijek za svoje odluke dobiti stopostotnu podršku,“ piše Neuer Zuercher Zeitung.

U Iranu postaje sve gore

Jedna od glavnih tema u njemačkoj štampi je i situacija u Iranu. Sueddeutsche Zeitung konstatira da je stanje sve opasnije:

„Mirni marševi prošle sedmice pretvorili su se u krvave sukobe sa radikaliziranim protivnicima režima. Kod njih se više ne radi o broju glasova, već o potrazi za frontalnim sukobom sa ajatolahom. I opozicioni vođa Mir Husein Musavi u svom posljednjem saopćenju, koje on još može slobodno objaviti samo na Internetu, prešao je sa osporavanja izbornih rezultata na kritiku cijelog sistema. No, većina Iranaca, koji su u normalnim uvjetima skeptični prema režimu i apolitični, ne strahuju mnogo da bi njihova zemlja mogla skliznuti u stanje u kakvom se nalaze Irak ili Afganistan,“ piše Sueddeutsche Zeitung.

Svijet samo gleda

List Heilbronner Stimme kritički gleda na odnos svjetske javnosti prema dešavanjima u Iranu:

„Američki predsjednik Barak (Barack) Obama dao je važnu izjavu: 'Iranska Vlada mora znati da je svijet promatra,' rekao je Obama. Upravo to je žalosno. Promatra se, ali se ne može reagirati. Tako slike iz Irana posjećaju na dešavanja na Trgu nebeskog mira u Pekingu od prije 20 godina kada su studentski protesti krvavo ugušeni. Zapad se mora boriti za ugnjetavane građane Irana i mora povećati pritisak ako u svojim nastojanjima za jednim mirnim svijetom želi ostati vjerodostojan,“ piše Heilbronner Stimme.

Die Welt, s druge strane, smatra da je odnos Baraka Obame prema dešavanjima u Iranu ispravan:

„Ništa manje od svjedočanstva civiliziranog svijeta Barak Obama nije obećao demonstrantima. To je jedino obećanje koje američki predsjednik u sadašnjoj situaciji može održati i koje smije dati. Obama je pokušaje krvavog gušenja demonstracija nazvao nasilnim i nepravednim,“ zaključuje Die Welt.

Autor: Zorica Ilić

Odg. urednica: Marina Martinović