Pravo na ostanak izbjeglica i azilanata

:

U teme koje su predmet političkih sučeljavanja u Njemačkoj,svakako spada i pravo na ostanak stranaca, koji imaju nedefinisan oblik boravka, najčešće takozvani duldung ili azil. Takvih je trenutno oko 180 000 i oni svakog trenutka mogu biti upućeni prema granici. Velika koalicija SPD-Unija je nedavno je nakon širih diskusija, postigla saglasnost u rješenju ovog problema. Prvo čitanje Nacrta zakona o strancima u Bundestagu održaće se u četvrtak i sigurno je da će izazvati nove polemike.

Stranci koji imaju privremeni oblik boravka u zemlji, imaju pravo na perspektivu i dugotrajniji oblik boravka. Ovo je stav njemačke vlade,nakon duže interne diskusije u redovima Koalicije izmedju SPD i partija Unije.Nacrt Zakona sadrži oko 500 stranica i u saglasnosti je sa pravnim rješenjem boravka azilanata i stranacau,koji važi u svim zemljama EU.

Njemački savezni ministar unutrašnjih poslova Wolfgang Šojble je obrazlažući ovaj prijedlog rekao da je on u skladu sa Zakonom o useljavanju stranaca i izmijenjenama Zakona o sigurnosti u zemlji, navodeći recimo nedavno otrkiveni exploziv spriječenu eksploziju na željezničkim stanicama:

"Ovim prijedlogom ,što je i bio naš primarni cilj, stvoreni su bolji uvjeti zajedničkog života ljudi različita porijekla i kultura,

data su prava boravka onim ljudima koji ustvari već duže vremena žive u zemlji”

Udrženja izbjeglica u Njemačkoj surpak,razočarana, jer je nejasno kada će oko 180 000 ljudi koji su na takozvanom”trpljenju”-duldungu, konačno dobiti i pravo stalnog boravka u Njemačkoj. Profitiraće ustvari samo nekoliko desetina hiljada njih, koji ispunjacvaju predvidjene uslove,spočitavaju oni.

Onaj ko nema porodice mora biti zaposlen najmanje osam godina, a prorodični ljudi šest, s tim da podnesu dokaze o znanju njemačkog jezika i da su zaposleni ili im se garantuje radno mjesto.

Iskorak u pogledu rješavanja dozvole boravka stranaca sa neriješenim statusom, predstavlja uskladjivanje prava Nijemaca sa pravima ostalih gradjana u okviru porodice EU u pogledu konkurisanja za neko radno mjesto u bilo kojoj od zemalja.

Time dobija i pravo boravka u Njemačkoj do kraja 2009.

Ministar Šojble smatra da će to spriječiti dalji priliv stranaca koji opterećuju socijalni sistem zemlje dobijanjem socijalne pomoći i drugih prinadležnosti, koje ih sljeduje kd kao izbjeglice udju u Njemačku.

Ko do januara 2010.dokaže da može izdržavati sebe i porodicu može dobiti pravo neograničenog boravka u Njemačkoj pojašnjava ministar unutrašnjih poslova Šojble.

”Da bi uspjeli u provodjenju integracuije stranaca, neovisno od zakonskih regulativa, neobično je važno da poboljšamo ne samo životne šanse ljudi bez obzira na mjesto odakle dolaze,nego da izjednačimo prava konkurencije i izlaska na tržištu rada, nego da u većini društva stvorimo pozitivno raspoloženje integracije stranaca uopšte. Pri svemu tome imamo u obziru mjere sigurnosti u zemlji”.

U redovima opozicionih partija Zelenih i lijevice, gotovo svaka tačka Nacrta Zakona o dozvoli boravka izbjeglica u zemlji nailazi na otpo i kritiku, pošto oni tvrde da su prava boravka stranaca i izbjeglih i prognanih,kao podnosilaca azila samo pooštrena.Tako su udruženja stranaca već protestovala kod kancelarke Merkel, zbog odluke da ubuduće pri dopunjavanju porodica, supruge recimo moraju pokazati makar minimalno znanje njemačkog jezika.

Izuzetak čine gradjani SAD,Kanade,Japana,Južne Koreje,kojima se obećava brži put integrisanja. Supruge mladje od 18 godina, neće moći ulaziti u Njemačku, čime se spriječava prisilna udaja ili ”brak zbog papira”, kako se naziva u narodu.

Ko ima ambicija da postane njemački dfržavljanin moraće takodjer zadovoljiti odredjeni stepen znanja o politici i kulturi življenja u zemlji, koju dobija na obaveznim kursevima jezika. Ako ih odbije, podliježe kazni.

Nevladina organizacija "Pro Asyl" protestovala je zbog činjenice da izbjeglice iz Iraka i Afganistana, u nekim saveznim njemačkim zemljama iz sigurnostinh razloga, ne dopuštaju ni miminum prava na boravak. Ljjudi iz tzv”rizičnih zemalja”imaju bolje uvjete u drugim evropskim zemljama, tvrdi se u posebno sroćenom pismu na adresu vlade.

Bernd Gresler