1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Pravo na suodlučivanje

Henrik Böhme17. oktobar 2008

Vijeće njemačkih saveznih zemalja Bundesrat i njemački parlament Bundestag su 17.10. usvojili zakon o 480 milijardi Eura pomoći finansijskim branšama u Njemačkoj. Zbog čega savezne zemlje imaju pravo na suodlučivanje ?

https://p.dw.com/p/FcDK
Plenarna sjednica Bundesrata u petak 17.10. prilikom glasanja o paketu finansijske pomoći
Plenarna sjednica Bundesrata u petak 17.10. prilikom glasanja o paketu finansijske pomoćiFoto: AP

Savezna Republika Njemačka je država koju čini 16 njemačkih saveznih zemalja. Svaka od tih zemalja ima vlastiti ustav, zakonodavstvo i svoju vladu. Međutim oba državna nivoa, dakle savezne zemlje i „Savez“ a to je država Njemačka – su se tokom posljednjih decenija sve više povezivale tako da se vremenom znatno izgubila državnost samih saveznih zemalja.

Ranije je to bilo jednostavno: Savez, odnosno država Njemačka je gradila auto-puteve, a savezne zemlje svoje zemaljske i opštinske zgrade te lokalne saobraćajnice i puteve. I onda je 1965. prvi put jedna velika koalicija sastavljena od kršćana i socijaldemokrata preuzela u Bonnu poslove vlade. Sa svojom većinom u Bundesratu i u Bundestagu ova koalicija je uspostavila nove odnose između države Njemačke i njemačkih saveznih zemalja. I tako je nastala zajednica Saveza i njemačkih saveznih zemalja, kao i njene obaveze među kojima je i ona o zajedničkom finansiranju. Za savezne zemlje je to najprije bio jednostavan posao: Mnoge njihove projekte je plaćala država i svuda gdje su se miješale nadležnosti saveznih zemalja i države zemlje su mogle u Bundesratu da suodlučuju o zakonima na državnom nivou. To je na kraju dovelo do toga da prilikom većinskog odlučivanja u Bundestagu i u Bundesratu sve više budu blokirane pojedine odluke što se po pravilu dešavalo tokom posljednjih decenija. Ovaj problem je ublažen prvom reformom federalizma 2006. kada su se nadležnosti države i njemačkih saveznih zemalja jasnije razdvojile. No ostali su brojni oblici zajedničkog finansiranja što je dovelo do toga da su savezne zemlje ulagale novac u pojedine sumnjive projekte kako sredstva koja im je na raspolaganje stavila država ne bi propala. Tako je dolazilo i do sve većeg zaduživanja Njemačke i njenih saveznih zemalja.

Vrijeme je da se sistem finansiranja u Njemačkoj reformira

Članovi vladajuće koalicije: Kancelarka Angela Merkel (CDU), ministar za privredu Michael Glos (CSU) i ministar vanjskih poslova Steinmeier (SPD)
Članovi vladajuće koalicije: Kancelarka Angela Merkel (CDU), ministar za privredu Michael Glos (CSU) i ministar vanjskih poslova Steinmeier (SPD)Foto: AP

Drugi problem je visoko-komplikovana finansijska raspodjela između samih zemalja kao i između Njemačke i saveznih zemalja. Ona je uvedena i upisana u njemački ustav kako bi se nakon rata ujednačili različiti životni standardi u njemačkim saveznim zemljama. No to je ponekad poprimalo i oblik dijelom apsurdne forme jer su privredno jake zemlje morale da se odreknu velikog dijela njihovih dodatnih prihoda u korist slabo razvijenih zemalja. U slučaju da neka visoko-zadužena zemlja smanji deficit u svom budžetu, tada bi izgubila pomoć bogatijih zemalja. Tako da to mnoge nisu ni radile. Onda nije ni čudo što su neke savezne zemlje i komune finansijski faktički propale. Čak je 11 od ukupno 16 njemačkih zemalja uzelo kredite. Njihovi budžeti su protuustavni a s druge strane ti su dugovi doprinijeli tome da Njemačka već godinama ne može da ispuni kriterije o stabilnosti koje je postavila Evropska unija. U svakom slučaju sada je najpovoljniji trenutak da se sistem finansiranja u ovoj zemlji reformira. Na vlasti je naime velika koalicija, koju sačinjavaju SPD, CDU i CSU. No dogovor o tome nije ni na vidiku.