1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Preokret oko nošenja marama na njemačkim školama

Azer Slanjankić14. mart 2015

Njemački Ustavni sud je donio odluku da je protivzakonita generalna zabrana nošenja marama učiteljicama i nastavnicama koje su muslimanke. Njemački mediji su kontradiktorni u svojim komentarima ove odluke.

https://p.dw.com/p/1Equg
Foto: picture-alliance/dpa/M. Brandt

Kakav preokret. Učiteljice i nastavnice muslimanke ipak smiju nositi marame na nastavi. Njemački Ustavni sud je promijenio odluku koju je donio još 2003. godine, a koja je omogućavala saveznim pokrajinama da donesu paušalnu zabranu nošenja marama nastavnicama, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung i dodaje:

"To ne znači da zakonodavci i danas ne mogu donositi paušalne odluke. U problematičnim četvrtima, kao što je Neukölln u Berlinu, morala bi i dalje biti moguća zabrana nošenja marame. Ustavne sudije smatraju da se u pravilu mora donositi odluka od slučaja do slučaja, a da je zabrana potrebna samo u slučaju da se procijeni da bi nošenje marame dovelo do ugrožavanja javnog reda i mira. Za to u Njemačkoj ipak nije potreban poseban zakon.

Ustavni sud je donio odluku da je generalna zabrana nošenja marame nelegalna
Ustavni sud je donio odluku da je generalna zabrana nošenja marame nelegalnaFoto: picture-alliance/dpa/U. Deck

Javna škola nije religiozna ustanova. Kipa, odora časne sestre ili marama bi i dalje trebalo da budu tabu za nastavno osoblje ove države. Sigurno je da su se vremena promijenila. Država mora pokazati da je tolerantna i da je spremna da podrži proces integracije. To ona i može, time što nije zabranila nošenje burke (nikaba) u javnosti. Ali slobodna i neutralna država mora pokazati jasan stav, posebno u školi", piše Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Islam izjednačen s drugim religijama

Potpuno drugačiji stav ima list Süddeutsche Zeitung. Odluka Ustavnog suda protiv paušalne zabrane nošenja marame na školama je signal protiv religiozne diskriminacije, piše ovaj list

"Ovo je ohrabrenje za žene muslimanke da nastupaju u društvu sa samopouzdanjem. Ovo je i pravno priznanje činjenice: Njemačka je useljeničko društvo, a Ustav važi i za useljenike. Zabrana nošenja marame iz 2003. i sadašnja odluka donesene su na osnovu istog Ustava i osnovnih građanskih prava. Ustav je ostao isti, ali se promijenilo stanje društva, svijest politike i većine građana. Ustavni sud se sada samo usudio da učini nešto što se nije usudio 2003. godine: on je jednostavno sve religije stavio u istu ravan. Suživot sa muslimanima, uz sve postojeće iritacije, postao je još normaniji. Histerija protiv nošenja marame s početka ovog stoljeća je utihnula. Tada se činilo kao da je maramu izmislio sam Osama bin Laden i da je ona simbol "ubistva iz časti" i prisilnih brakova.

U njemačkim školama je nošenje marame bilo dozvoljeno učenicama, ali ne i nastavnicama
U njemačkim školama je nošenje marame bilo dozvoljeno učenicama, ali ne i nastavnicamaFoto: picture-alliance/dpa/B. Thissen

Da li država krši svoju obavezu religiozne neutralnosti ako dozvoljava nošenje marame? Ne. Neutralnost joj je no dozvoljava da svojim službenicima naredi da skinu kipu ili maramu s glave ili krst sa lančića oko vrata. Religiozna pripadnost se smije ispoljavati sve dok nastavnici ne počnu da indoktiriniraju učenike. Škola nije sterilna klinička prostorija, nego je ogledalo društva i mjesto gdje se uči o njemu. Ustavni sud je upravo počeo s učenjem", piše Süddeutsche Zeitung.