Presuda Đorđeviću potvrda planskih zločina

Haški tribunal osudio je bivšeg generala Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije Vlastimira Đorđevića na 27 godina zatvora za zločine nad kosovskim Albancima 1999. godine. To je druga presuda Haškog tribunala koja se odnosi na Kosovo, i kao takva je veoma značajna za rekonstrukciju svega što se dešavalo na Kosovu krajem devedesetih, kaže za Dojče vele Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji. Ta presuda dolazi u trenutku kada se u Beogradu vrši neka vrsta spinovanja oko izvještaja Dika Martija, ocjenjuje Biserko.

„Naravno, vrlo je važno da se taj izvještaj istraži, i potvrdi da li su njegovi navodi tačni ili ne. Ali, u svakom slučaju on se koristio da se prekrije sve ono što je devedesetih godina rađeno na Kosovu. I u tom smislu ova presuda vraća, bar za neko vrijeme, vjerujem da će to biti vrlo kratko jer to ovdje uglavnom tako biva, tu temu šta se zbilo 1998. i 1999. godine na Kosovu“, kaže Sonja Biserko.

Nije riječ o pojedinačnim incidentima

Presuda Đorđeviću je veoma značajna, jer se njome još jednom potvrđuje ko je odgovoran za masovne grobnice po Srbiji, smatra Andrej Nosov, direktor Heartefact fonda. Ta presuda, osim toga, veoma precizno poništava pokušaje odbrane srpske strane da je riječ o pojedinačnim incidentima, kaže Nosov.

„Zato što, kada vidite masovnost tih zločina, ne možete govoriti o nekim izdvojenim incidentima. Mi govorimo o preko 800.000 ljudi koji su napustili Kosovo, i mi govorimo o čini mi se preko 700 civila, koji su pronađeni u tim masovnim grobnicama, za koje je konkretno Đorđević osuđen“, podsjeća Nosov.

Korak ka normalizaciji odnosa

Završetak procesa Vlastimiru Đorđeviću nije i kraj priče o masovnim grobnicama i ratnim zločinima na Kosovu, ističe Sonja Biserko. Svakodnevno imamo nove detalje oko otkrivanja novih masovnih grobnica, i to ne samo u Srbiji već i u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, kaže Biserko. To je, između ostalog, važno i zbog porodica čiji su najbliži završili u tim masovnim grobnicama, napominje predsjednica Helsinškog odbora.

„Još uvijek ostaje mnogo toga što treba da se razjasni, kao i pitanje nestalih sa obje strane. To je takođe važno pitanje za buduće odnose, i normalizaciju odnosa Kosova i Srbije, kao i normalizaciju odnosa sa drugim zemljama, pogotovu Bosnom i Hercegovinom i Hrvatskom“, kaže Sonja Biserko.

Posao za međunarodno i domaće pravosuđe

U srpskoj javnosti se nakon ovakvih presuda često čuje kako se srpski zvaničnici veoma precizno osuđuju na visoke kazne, ali da zločini nad Srbima često ne dođu ni do istraga.

Uloga albanske strane i OVK jesu pitanja na koja će morati da odgovori i međunarodno pravosuđe, ali i domaće pravosuđe na Kosovu, kaže Andrej Nosov. Činjenica je da nema pravde za mnoge srpske žrtve, ali da uprkos presudama takođe nema pravde ni za brojne albanske žrtve; to znači da brojni procesi pred domaćim sudovima i Haškim tribunalom moraju da se privedu kraju, zaključuje Nosov.

Autor: Ivica Petrović

Odg. urednik: Zorica Ilić