1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

„Presuda koja ugrožava Zapadni Balkan“

Mehmed Smajić2. april 2016

Oslobađajuća presuda Vojislavu Šešelju i odnosi Hrvatske i Srbije su teme kojim se i danas bavi štampa sa njemačkog govornog područja.

https://p.dw.com/p/1IONq
Mitrovica - Proteste von Nationalisten
Foto: picture-alliance/dpa

„Oslobađajuća presuda za Šešelja ugrožava upitni Zapadni Balkan“, naslov je teksta u austrijskom listu „Kleine Zeitung“. Autor teksta navodi da je oslobađajuća presuda ultranacionalisti Vojislavu Šešelju prema navodima stručnjaka za Balkan „negativna poruka u nemirnom regionu Zapadnog Balkana“. List prenosi izjavu Zijada Bećirovića, direktora Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije iz Ljubljane (IFIMES ) koji kaže da „oslobađajuća presuda Vojislavu Šešelju i 40-godišnja zatvorska kazna bivšem vođi bosanskih Srba Radovanu Karadžiću, znači dodatno opterećenje za ionako upitne odnose u regionu. Mir na Zapadnom Balkanu, čije se zemlje približavaju EU, je krhak i još uvijek ne postoji dugoročna stabilnost“, smatra direktor IFIMES-a. „Srbijanski premijer Aleksandar Vučić se prema navodima stručnjaka nalazi u nezahvalnoj situaciji. Bivši Šešeljev štićenik, koji se u petak distancirao od politike ekstremista je, kako smatra Bećirović, napravio nekoliko koraka u pravom smjeru. „Premijer Vučić je svjestan da Srbija sa Šešeljom nema budućnost“, smatra Bećirović.

Predsjednik Srbije Tomislav Nikolić je bio član Šešeljeve Srpske radikalne stranke
Foto: picture-alliance/ dpa/dpaweb

List „Tagesspiegel“ piše da u državama bivše Jugoslavije nije nikada bila raširena društvena samokritika na račun etno-nacionalizma koji formira ideološki temelj za rat. „Političke elite to i danas negiraju. Činjenice o zločinima nikada ne ulaze u školske udžbenike. Političarima u Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini i na Kosovu se u osnovi radi o tome da drugima pokažu da su njihova politika i argumenti koji su doveli do raspada Jugoslavije 90-ih godina bili ispravni. U prvom planu je nacionalni identitet i njegovanje mita o tome da su upravo oni žrtve“.Tagesspiegel navodi da je 2013. godine, upravo kao i sada u Hrvatskoj nakon oslobađajuće presude rasiste i ratnog huškača Šešelja, u Srbiji bilo negodovanja nakon što je oslobođen bivši hrvatski general Ante Gotovina.

Ispaljivanje otrovnih strijela

„Nakon što je bivši ultranacionalista i Šešeljev blizak saradnik, Tomislav Nikolić, izabran za predsjednika Srbije, odnosi između Hrvatske i Srbije su se u posljednjih nekoliko godina pogoršali. Hrvatsku sada vode konzervativci. Hrvatska je prošle sedmice najavila da će blokirati otvaranje narednog poglavlja o približavanju Srbije EU. Pored ostalog se radi o tome što Srbija zbog ratnih zločina i dalje pravno goni državljane drugih zemalja. Diskusije koje se trenutno vode u državama bivše Jugoslavije pokazuju da postoji velika zabrinutost srbijanskog miješanja sa strane. Kada je riječ o BiH, spor o ovoj temi se vodi unutar podijeljene zemlje, dok su odnosi sa susjednim zemljama, Hrvatskom i Srbijom, dobri. Predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik godinama širi propagandu o podjeli zemlje. Srbijanski premijer Vučić je napravio nekoliko pozitivnih stvari i obećao novčanu pomoć Srebrenici. Njegov prijedlog da se zajedno obilježava dan za sve ratne žrtve na prostoru bivše Jugoslavije, mnogi nisu uzeli kao ozbiljnu želju suočavanja s prošlošću. „Svi znamo da je bilo žrtava na svim stranama“, kaže Vučić, ali ne navodi da su Bošnjaci daleko najveće žrtve u ratu u BiH.

Austrijski list „Krone“ u danas objavljenom tekstu podsjeća na početak rata na prostoru bivše Jugoslavije. U Tekstu pod naslovom „Prije 25 godina je počeo jugoslovenski rat“, pored ostalog se navodi „pošto još nije došlo do suočavanja sa ratnom prošlošću, između Hrvatske i Srbije se i danas potpiruju nesuglasice i ove dvije države jedna prema drugoj ispaljuju otrovne strijele. Najmlađa članica EU, Hrvatska, trenutno prijeti da će ulaganjem veta blokirati približavanje Srbije EU“.