Presuda o obrezivanju - pravna greška?

Rezolucija, koju je usvojio njemački Bundestag, i kojom se traži zakonsko odobravanje obrezivanja dječaka, dobilo je veliku podršku, ali i kritike. Predviđeno je da se odgovarajući zakon usvoji do jeseni. Sud u Kelnu je 7. maja 2012 .obrezivanje jednog dječaka iz religioznih razloga, koji je kasnije imao zdravstvenih problema, okarakterisao kao "tjelesnu povredu." Mnogi ljekari su od tada nesigurni i zato su prestali vršiti obrezivanja u svojim ordinacijama. Mnoge jevrejske i muslimanske porodice su bijesne, jer ne znaju kako da postupaju kada je riječ o ovoj religioznoj tradicijii. Predstavnici Centralnog vijeća jevreja, Konferncije evropskih rabina i Islamskog vijeća u Njemačkoj se slažu i navode da se radi o "nedostatku poštovanja i netoleranciji." Neki rabini su njemačko pravosuđe uporedili sa sudijama neonacističkog režima.

Nepormišljen postupak

Prema procjeni uglednih historičara, presuda Okružnog suda u Kelnu je otkrila beksonačnu nepromišljenost. Oni kažu da se pokazalo koliko su se široki dijelovi društva u jednoj sekularnoj državi udaljili od teme religija i crkva. "I sudije u Kelnu su bile pod dojmom da je religija nešto srednjovjekovno", kaže Hans Michael Heinig, šef Instituta protestantske crkve i navodi da se radi o "trijumfu nereligioznih."

"Nakon nevjerovatnih zločina i ubistva šest miliona jevreja u Drugom svjetskom ratu od strane Nijemaca, sudije u Kelnu su se dotakle jedne osjetljive tabu teme, toga kako se danas postupa sa jevrejima i ljudima drugih religija", kaže historičar Heiner Bielefeld. On predaje ljudska prava na Univerzitetu u Erlangenu i kritikuje presudu pored ostalog i zbog toga što ona predstavlja "bezosjećajno postupanje prema vjeri." "Jedan nemački sud posebno pažljivo mora postupati kada je riječ o tome da procijeni kako se jevreji, koji žive u Njemačkoj, trebaju ophoditi prema temeljima svoje religije", kaže Bielefeld. Isto tako senzibilno se treba postupati i prema muslimanima, pogotovo nakon serije nacističkih ubistava nad građanima turskog porijekla, navodi ovaj historičar.

Beznačajna presuda suda

"Sudije u Kelnu nisu prilikom donošenja presude bile politički ili antisemitski orijentirane", ubijeđen je Martin Hochhuth. Kao jedan od vodećih pravnih stručnjaka u Njemačkoj on drži predavanja na Univerzitetu u Freiburgu i detaljno je proučio presudu. Tokom čitanja je otkrio, kako navodi, "modernističko udaljavanje od religije". Mnogo teža je činjenica da je sa pravnog aspekta presuda pogrešno donešena, ističe Hochhuth. "Sudije nisu pravilno pročitale ustavne odredbe". Njemački ustav štiti religiju. Nije međutim uzeto u obzir šta to znači za jevreje i muslimane, a to je sud bio obavezan učiniti.

Zagovornici presude Pokrajinskog suda u Kelnu tvrde da je do sada bilo potčinjeno pravo djece. To se sada potrudio promijeniti sud u Kelnu. Organizacije za zaštitu prava djece kritiziraju da se u aktuelnom sporu o obrezivanju dječaka puno uzimao u obzir interes lobija vjerskih zajednica. To je potpuno neshvatljivo, jer je Njemačka 1980. potpisala Konvenciju UN-a o zaštiti prava djeteta. "Prema članu 24 te Konvencije, postoji obaveza da se ukinu običaji koji štetno djeluju po zdravlje djeteta," ubijeđeni su zagovornici presude Pokrajinskog suda u Kelnu.

Autori: Dick Wolfgang/Belma Fazlagić-Šestić

Odg. ur.Senad Tanović