Prevare u nauci

Haruko Obokata iz Riken centra za razvojnu biologiju u japanskom Kobeu je kako tvrdi, pronašla jednostavan put preobrazbe somatskih stanica u matične ćelije.

Kratko nakon objavljivanja njene studije u uglednom stručnom časopisu "Nature" u januaru, pojavile su se optužbe kolega kojima nije pošlo za rukom da reproduciraju rezultate istraživanja. Oni su pored toga optužili Obokatu da je prepisivala dijelove teksta i kopirala ilustracije. Riken Institut joj je preporučio da povuče svoju studiju. Obokata je to najprije odbila, ali je na kraju popustila.

Otkrivene nepravilnosti

"Nismo li već predviđali da će upravo uslijediti ovakva vijest?" napisao je jedan korisnik portala Spiegel Online.

I zaista, rezultati su bili predobri, da bi bili istiniti. To je tako često u nauci: čuda razočaraju, kratko nakon što ih stručne kolege podrobnije pregledaju.

Tako se desilo i sa južnokorejskim veterinarom Hwang Woo-sukom koji je 2006. godine saopštio da je iz matičnih ćelija klonirao ljudski embrio. Kada se ispostavilo da je falsifikovao rezultate istraživanja, izgubio je posao na Nacionalnom univerzitetu Seul.

Izuzeci potvrđuju pravilo

Naučnici međutim dobro moraju razmisliti da li će svoje rezultate istraživanja "uljepšavati." Njemačko naučno udruženje" (DFG) je ofromilo jedan odbor koji provjerava anonimne prijave mogućih naučnih prevara.

"Prevare u nauci nisu masovni fenomen", rekao je glasnogovornik DFG-a Marco Finetti. U proteklih 15 godina odbor je razmotrio 500 sumnjivih slučajeva. U većini se radilo o traljavim i nepotpunim citatima ili plagijatima", navodi Finetti. "Teške manipulacije podataka su rijetkost."

Ali ih ima. "Tako su u eksperimentima studijama koje su date za objavu, tu i tamo sadržane greške", objašnjava Haymo Ross, urednik žurnala "Angewandte Chemie" i "European Journal of Organic Chemistry". "Prošle sedmice sam imao dva slučaja manipulacije spektra" , kaže Ross za DW. "To se često dešava, nepoželjni signali se brišu". Ali s obzirom da nam se svake godine dostavi 10.000 manuskripti, to je zaista jedan izutetak, dodaje Ross.

Mora se biti dovoljno pametan

Ako jedan autor ne može objasniti zašto se rezultati njegove studije čine čudnim ili manipiliranim, stručni časopis može odbiti njeno objavljivanje. Ako se radi o stvarnoj prevari "mi možemo autora na određeno vrijeme blokrirati i ne objavljivati njegove studije", kaže Ross.

Prije objavljivanja, svaki manuskript pregledaju najmanje dva vještaka. Postoji i jedan softwer uz pomoć kojeg je moguće kontrolirati slike, grafike i utvrditi da li na njima postoje anomalije ili nešto sumnjivo. Ross je međutim uvjeren: "Ljudi koji zaista žele varati, uvijek nađu put da to učine."

"Ponekad se prevara primijeti tek onda kada stručne kolege pokušaju reproducirati rezultate studije, " objašnjava glasnogovornik DFG-a Finetti.

Publikacija donosi novac

Ko u uglednim listovima ima mnogo publikacija, lakše može doći do novčanih sredstava za studije. Dakle, iskušenje da se manipuliraju rezultati studije je veliko.

U njegovoj grupi se to do sada nije desilo, kaže jedan biohemičar koji želi ostati anoniman. On navodi da se izbjegavaju riziočni projekti i da se umjesto toga biraju oni koji u relativno kratkom vremenu donose mnogo publikacija.

Danas niti jedan profesor nema vremena da podučava studente kaže 35-godišnji biohemičar.

Eva Wille iz izdavačke kuće Wiley-VCH misli isto. Pofesori su uvijek u žurbi, na putu sa jedne na drugu konferenciju. Često nemaju vremena da preispitaju rezultate istraživanja u svojoj radnoj grupi, kaže ona. Pri tome je važno, navodi Wille, da studenti od prvog semestra uče o etici u nauci.