Previše vina u Evropi

EU je najveći svjetski proizvođač ove plemenite tekućine, i stovremeno najveći potrošač: na području 25 zemalja članica godišnje se proizvodi između 166 i 196 hektolitara vina, što odgovara brojci od oko 22 milijarde punih čaša. Oko deset posto tog vina, nažalost, u čašama nikada ne završi: radi se o višku koji se za skupe pare ili uništava, ili prerađuje u industrijski alkohol. Ranije je taj višak bio predviđen za ublažavanje mogućih poremećaja na tržištu, ali u međuvremenu je to postao ozbiljan problem. Komesarka EU za poljoprivredu, Mariann Fischer Boel upozorava:

«Mislim da svi vidimo kako idemo pravo u krizu. Mi proizvodimo suviše mnogo vina za koje ne postoji tržište. Godišnje se izdvaja 500 miliona Eura samo za destilaciju vina. To predstavlja rasipanje novca poreznih obveznika.»

Rješenje komesarke: smanjenje površine na kojoj se sadi vinova loza. Od sadašnjih 3 i pol miliona hektara, nju bi trebalo smanjiti na oko 3 miliona. Boel predlaže da se u tu svrhu isplaćuju premije vinarima koji smanjuju vinograde. Druga mjera: liberalizacioja tržišta. Na svjetskom tržištu vina sve je jača konkurencija iz Čilea, Australije, SAD ili Južne Afrike. Evropski vinari suprotstavljaju se liberalizaciji propisa o proizvodnji vina, tvrdeći da se na taj način uništava njiohova 1000-godišnja tradicija. Posprdno se govori o Coca-Cola-vinima i traži se očuvanje starih standarda. Komesarka Fischer sa svoje se strane suprotstavlja protekcionizmu:

«Protekcionizam nije više u duhu s vremenom. Mi naš vinski sektor možemo zaštititi samo ako budemo konkurentni i osvojimo našu poziciju na tzržištu. Ja sam uvjerena da je to jedini ispravan put.»

Konkretan pla danska komesarka još nema. Jedno je međutim već sada sigurno: mogućnost besplatne podjele vina građanima Evrope, sa svrhom brzog ispijanja nije među varijantama koje se ozbiljno razmatraju. Nažalost.